Page 23 - STAV broj 368

koje je kreirao kolonijalizam svrstao u kapitalizma. Ovaj fenomen Alatas je obja- znanja, koje je u epistemološkom pogledu
tri kategorije. snio u svom kapitalnom djelu The Myth karakterizirao eurocentrizam, u postkolo-
Prvu kategoriju činili su fizički i mate- of the Lazy Native (Mit o lijenom domoro- nijalnom periodu Malezije snažno zalagao
rijalni problemi koji su se ticali fenomena cu), objavljenom 1977. U ovom djelu, po za epistemološku autonomnost, odnosno
poljoprivredne proizvodnje, komunika- kojem je postao poznat u svijetu, Syed za uspostavu sistema proizvodnje auto-
cija i rezidencijalni problemi stanovniš- Hussein Alatas dekonstruirao je i demi- nomnog znanja. Stoga, škola mišljenja
tva. Druga kategorija problema kojim se stificirao suštinu kolonijalnog kapitaliza- koju je svojim misaonim radom inicirao
Alatas bavio bili su pitanja organizacije, ma u Maleziji. Alatas posebno kritizira Hussein Alatas danas se naziva školom
uključujući ekonomske odnose u društvu, malezijsku elitu, koja je prihvatila imita- autonomnog znanja.
industrijalizacije, politička administracija torski princip usvojivši i internalizirajući Alatas je već 1979. pisao o potrebi us-
i dakako obrazovanje i društveno blago- određene aspekte kolonijalne ideologije postavljanja autonomne discipline druš-
stanje. Treća kategorija problema kojim koja je odgovarala interesima kolonijal- tvenih nauka u tradiciji azijskih društava.
se Alatas bavio jesu sociološka, psiho- nog kapitalizma. Neka evropska poima- Pod tim je Alatas podrazumijevao da au-
loška i moralna pitanja koja je kreirao i nja lokalne autohtone populacije upravo tonomne društvene nauke Azije moraju
nametnuo kolonijalizam. Kako navodi su bila u funkciji kolonijalne ideologije, biti postulirane na način da se istraživa-
Farid Alatas, ova treća kategorija pro- a u cilju snaženja interesa kolonijalnog nje u društvenim naukama mora bazira-
blema jeste domen u kojem je evropski kapitalizma. Alatas se, iznad svega, ba- ti i vezati za specifične probleme azijskih
kolonijalizam uzrokovao najveću štetu. vio prirodom, destruktivnošću i perver- društava (Towards an Asian Social Science
Štaviše, šteta koju su evropski koloniza- znošću prikazivanja autohtonog čovjeka Tradition, New Quest 17, 1979). To bi za-
tori nanijeli u ovom trećem domenu to- (native) od kolonijalnih gospodara, te htijevalo identifikaciju “kriterija koji ka-
liko je velika da je spriječila pronalaženje instrumentima i metodama koje su kori- rakteriziraju regiju Azije”. Pod tim nije
rješenja za probleme koje je Alatas naveo štene za internaliziranje i normalizaciju mislio samo na posvećivanje pažnje nekim
u prethodne dvije kategorije. ovog kolonijalnog konstrukta te kako se lokalnim pitanjima na koje bi primijenio
Jedno od pitanja kojem je Alatas po- on s vremenom uvriježio u društvu među naučne metode.
svetio veliku pažnju bio je značaj i uloga lokalnim elitama i populacijom uopće. Prema Alatasu, karakteristike auto-
tadašnje vladajuće kolonijalne elite u do- nomne tradicije znanja podrazumijeva-
menu razvoja. Alatasova kritika elite ide KRITIKA KOLONIJALNE IDEOLOGIJE ju: (1) identifikaciju i tretman određenih
u pravcu da ju je karakteriziralo odsustvo Jasno je da je Hussein Alatas bio prije problema; (2) primjenu specifičnih meto-
integriranog sistema mišljenja, budući da svega naučnik dekolonizacije, budući da je da; (3) prepoznavanje određenih pojava;
vladajuća elita nije bila kadra sintetizirati rođen u vrijeme kolonijalizma, a doživio (4) stvaranje novih koncepata i (5) odnos
svoje kulturno naslijeđe i zapadnu misao. je i period oslobođenja i nezavisnosti. Ala- prema drugim granama znanja. U drugim
Alatas je posebno isticao osjećaj inferior- tas je napisao jednu od najsnažnijih kriti- svojim radovima Alatas elaborira o tome
nosti u redovima domaće lokalne elite koji ka kolonijalne ideologije i prakse koja se kako bi autonomna tradicija znanja bila
se primjećivao u njenom ponašanju koje ogleda u njegovom kritičkom osvrtu na moguća ako bi postojala svijest o potrebi
je na neki način bilo predeterminirano političku filozofiju i ponašanje kolonijal- oslobađanja dominacije hegemonističke
općim historijskim i društvenim okruže- nog osnivača Singapura Thomasa Stam- vanjske intelektualne tradicije, poput one
njem. Alatas polazi od pretpostavke da, forda Rafflesa (Thomas Stamford Raffles: koju su nametnule kolonijalne sile. Ala-
ako je narod jedne zemlje duže vrijeme Schemer or Reformer, 1971). Prema analizi tasa je karakterizirao borbeni duh. Ovaj
bio pod dominacijom i tutorstvom dru- Farida Alatasa, Hussein Alatas je upravo je malezijski intelektualni gigant prepo-
ge, nadmoćnije sile, u tom procesu ne- na osnovu ovog rada, kao logičku posljedi- znao mjesto za borbeni element u nauci
minovno dolazi do osjećaja slabosti koji cu njegove kritike kolonijalne produkcije koji prema njegovom uvjerenju nije bio
se ogleda u tome da kolonizirani narodi dovoljno razvijen u Aziji. Alatas je ne-
svoj način života počnu percipirati manje pokolebljivo vjerovao u neku vrstu mili-
vrijednim i inferiornijim, a vrijednosti i tantne i konfrontacijske uloge društvenih
način života kolonizatora superiornijim nauka čiji bi cilj trebao biti suprotstav-
te izvorom njihove snage i moći. ljanje imperijalizmu i zarobljeničkom
umu kako bi se moglo ispraviti sve ono
Kako bi eliminirali osjećaj nejedna- što je pogrešno činjeno u prošlosti. Prije
kosti, inferiornosti i niže vrijednosti, ko- otprilike šest stoljeća Ibn Khaldun je ot-
lonizirani narodi počnu oponašati svoje krio novu nauku koju je nazvao naukom
kolonizatore. Klasifikacija ove kategorije, o ljudskom društvu (ilm al-ijtima al-insa-
po Alatasu, nije bazirana na političkim ni), kazavši: “Možda će neki kasniji uče-
konceptima. Takvo ponašanje moguće njak, potpomognut božanskim darovima
je primijetiti među pripadnicima raznih zdravog uma i solidne učenosti, proni-
kategorija društva, među progresivnom knuti u ove probleme detaljnije nego što
klasom, među reakcionarima, među onim smo mi ovdje.”
koji su se zalagali za nezavisnost, među Alatas je svoju teoriju autonomije
bogatim, ali i među siromašnim, među između ostalog također bazirao na te-
državnim činovnicima i običnim ljudima. melju Ibn Khalduna, kojeg je citirao u
Tokom svog kasnijeg intelektualnog svojim djelima i često govorio o njemu.
angažmana Alatas se posebno bavio pi- “Mogu li ovdje prenijeti ovu poruku od
tanjem političke i ekonomske dimenzi- Ibn Khalduna Međunarodnoj sociološkoj
je kolonijalizma. Priroda kolonijalnog asocijaciji da se na predstojećem Svjet-
društva, prema Alatasu, ovisila je o kon- Mit o lijenom domorocu, skom kongresu sociologije kreira sesija
ceptualnom razumijevanju kolonijalnog kapitalno Alatasovo djelo o autonomnoj sociološkoj tradiciji? To

STAV 25/3/2022 23