Page 27 - STAV broj 368

nalazi se pod sankcijama, tako da je izvoz
vrlo ograničen. U svakom slučaju, 40 po-
sto žitarica na globalnom tržištu dolazi iz
Rusije i Ukrajine. Upitno je koliko će ove
godine biti njihovih žitarica u ponudi, ali
je sigurno da će ponuda biti smanjena.
Ako se uzme u obzir i činjenica da je
gorivo značajno poskupilo, opet zbog rata u
Ukrajini, može se zaključiti da će poskupiti
svi proizvodi agrosektora. Primjera radi,
ako poljoprivrednik uzgaja papriku na jed-
nom dulumu zemljišta, prošle godine je za
oranje i frezanje plaćao 50 maraka, danas to
košta 65 maraka; 50 kilograma mineralnog
đubriva koštalo je 50 maraka, a sada košta
između 150 i 200 maraka. Samo da pripre-
mi sve za sadnju potrebno mu je 50 posto
više novca. Prema tome, paprika bi treba-
la biti skuplja minimalno 50 posto. Isto se
odnosi i na ostale poljoprivredne proizvo-
de. S druge strane, porast će i cijene prera-
đevina, vjerovatno još i više, ako se uzme
u obzir rast cijene sirovina i energenata.
Kupci uvijek reagiraju panično kada
predosjete da bi nečega moglo nestati, ali
dobra vijest za njih jeste to što je vrlo mala
vjerovatnoća da će nekog proizvoda nesta-
ti na našem tržištu, a loša vijest je da će
sve biti jako skupo. Bit će svega, samo je
pitanje hoće li se moći kupiti.

POLJOPRIVREDA JE POSTALA VAŽNA
Godinama je poljoprivreda bila zane-
marena, nebitna i bavljenje poljoprivredom
skoro da nije bilo isplativo, što najbolje
ilustrira količina zaraslog i neobrađenog
zemljišta. Iz straha od nestašice hrane, da-
nas se traži svaki komad zemlje da se obra-
di. Bez obzira na to što je danas skuplje
zasijati zemlju nego ranije, potražnja za
sjemenskim materijalom pokazuje da su
ljudi ozbiljno shvatili potrebu da, ako su su nam kako brzo rat može ući u svačije
u mogućnosti, osiguraju hranu makar za dvorište, a i podsjetile na ono što smo i
sebe. Primjera radi, nemoguće je naći sje- sami proživljavali devedesetih. Danas se
mensku pšenicu za proljetnu sjetvu jer je svi u Bosni i Hercegovini pitaju može li
potražnja naglo skočila nakon početka se i nama desiti isto što i Ukrajini i jesmo
rata u Ukrajini, pa su sve zalihe sjemena li na to spremni.
rasprodate u rekordnom roku.
Uostalom, poljoprivrednici su bili ODLAZAK U NJEMAČKU
prinuđeni, dobrim dijelom i zbog uvoza, Postoji vrlo realna mogućnost da će
prodavati svoje proizvode po niskim cije- Njemačka i druge evropske zemlje koje su
nama, bez mogućnosti da zarade od svog radnu snagu uvozile s Balkana malo uspo-
rada. Čini se da će se to u ovoj godini pro- riti ili zaustaviti traženje radnika u ovom
mijeniti pa će konačno moći prodati svoje dijelu Evrope. Razlog je, opet, Ukrajina.
proizvode po cijenama koje im daju mo- Naime, procjenjuje se da će deset miliona
gućnost da zarade. Zbog manje ponude Ukrajinaca biti protjerano iz svoje zemlje
poljoprivrednih proizvoda na svjetskom i raseljeno diljem Evrope, a evropske ze-
tržištu, poljoprivrednici će imati više pro- mlje trude se staviti ih što prije na tržište
stora na domaćem. rada kako bi kao izbjeglice imali moguć-
nost da sebi zarađuju za život.
POSTALI SMO SVJESNI RATA S tolikim brojem ljudi u razvijenim
Na Balkanu se stalno zvecka oružjem, zemljama Evrope bit će sve manje potrebe
ali dugo nismo bili svjesniji da rat može za radnom snagom iz balkanskih zemalja.
biti tako blizu. Spoznali smo to zahvalju- To bi moglo značiti usporavanje trenda
jući Ukrajini. Scene iz Ukrajine pokazale odlaska bosanskohercegovačkih građana. n

STAV 25/3/2022 27