Page 24 - STAV broj 368

POLITIKA

bi upozorilo sociologe širom svijeta da
usredsrede svoju pažnju na ovu izuzet-
no vitalnu potrebu za razvoj sociologi-
je?” (Autonomno, univerzalno i budućnost
sociologije).
Iako je ovo bio Alatasov poziv soci-
olozima da razmišljaju na liniji autono-
mnog znanja, sam Alatas već je postavio
temelje takvoj tradiciji, koju je započeo u
oblasti malajskih studija. Kako tvrdi Fa-
rid Alatas, Odsjek za malajske studije na
Nacionalnom univerzitetu u Singapuru
već posjeduje bogatu tradiciju stva-
ranja alternativnih diskursa orijen- perspektive o Malajcima internalizirali
talizmu i eurocentrizmu. Odsjek je sami Malajci, a koji je preživio u periodu
osnovao upravo Syed Hussein Alatas nakon nezavisnosti. Također je karakte-
1967. godine, a na njegovom čelu bio ristično za pristup malajskih studija da
je skoro dvije decenije. U tom perio- nije samo kolonijalizam igrao ulogu u iz-
du pojavio se poseban pristup u soci- gradnji regresivne orijentacije Malajaca
ologiji i drugim društvenim nauka- već i postkolonijalna malajska vladajuća
ma koji je utjecao na mnoge njegove klasa, koja ne samo da je internalizirala
studente kojim je bio profesor, a koji te orijentacije već je i sama imala kori-
su se kasnije pridružili katedri kao sti od kolonijalnog kapitalizma koji se
predavači. Odsjek za malajske studi- bazirao na eksploataciji Malajaca. Da-
je kao sistematsko polje istraživanja nas je sve više prihvaćeno uvjerenje da
u društvenim naukama razvijao je dominantno razmišljanje o Malajcima
Alatas koristeći karakterističan i ori- i njihovim problemima ima tendenciju
ginalan pristup. Alatasov opus sadrži da bude kulturološko, i to sa snažnim
historijska i sociološka istraživanja esencijalističkim i ahistorijskim na-
kolonijalne ideologije sa specifičnim glašenim elementima, posebno glede
fokusom na Rafflesovu političku filo- uloge i utjecaja islama. Poznati filipin-
zofiju i mit o malajskoj, javanskoj i fi- ski novinar John Nerry također ističe
lipinskoj lijenosti, a posebno je veliki značaj tradicije Alatasa i loze elitnih
odjek imala njegova kritika intelektu- njegove teorije tradicije i modernizacije malezijskih učenjaka koju je on educirao
alnog imperijalizma. malajskog svijeta jesu neki primjeri. Drugi kao pionir nove teorije društvenih nauka
primjer Alatasovih studenata jeste kritički u ibnhaldunovskoj tradiciji.
RAD ALATASOVIH STUDENATA rad Sharife Maznahe Syed Omar koji is- Iako sam Alatas nije govorio o školi
Naravno, i Alatasovi studenti koje je pituje ulogu mita u očuvanju interesa feu- mišljenja, njegove ideje o autonomnoj
odgajao pisali su u skladu s tradicijom dalne elite. Stručnjak za malajske studije tradiciji društvenih nauka utjecale su na
autonomnih društvenih nauka. Preispi- iz treće generacije Azhar Ibrahim Alwee naučnike već dvije generacije i može se
tivanje koncepta heroja u malajskoj tra- također je dao doprinos kritici orijenta- reći da se ovakva škola već pojavila. Na-
diciji Shaharuddina Maarufa, njegova lizma u proučavanju malajskog svijeta. učnici i pisci Indonezije, Malezije i Sin-
kritička studija malajskih ideja razvoja u Kako nas u svom eseju upoznaje Syed gapura, uključujući, pored gore navede-
kojoj istražuje ideološku prirodu koncep- Farid Alatas, Azhar je pažljivo prikazao nih, Chandru Muzaffara, Wana Zawawija
ta progresivnih ideja mainstream učenja i glavne karakteristike orijentalizma koje se Ibrahima, Norshahrila Saata, Tea Leeja
nalaze u proučavanju malajske književno- Kena, Mohameda Imrana Mohameda Ta-
Alatasov opus sadrži sti, historije i društva.Tham Seong Chee iba, Masturu Alatas i dakako Syeda Fari-
historijska i sociološka također je pisao o problemu intelektual- da Alatasa, sina Syeda Husseina Alatasa,
danas su vodeći intelektualci ove auto-
ne kolonizacije. Upravo ovakav pristup
istraživanja kolonijalne koji je uspostavio Syed Hussein na Od- nomne tradicije društvenih nauka, i to
u različitim oblastima. Ovi vjerni prota-
sjeku za malajske studije davne 1967. na
ideologije sa specifičnim tadašnjem Univerzitetu u Singapuru, za gonisti Alatasovih ideja danas predstav-
fokusom na Rafflesovu koji se može reći da je u punom smislu ljaju školu autonomnog znanja. Mladi
naučnici treće generacije u malajskom
epistemološki dekoloniziran, bio je pod
političku filozofiju i mit najsnažnijim utjecajem Alatasa. svijetu uključuju ovu kritičku tradiciju
Druga generacija naučnika koji su ga
o malajskoj, javanskoj pratili, npr. Noor Aisha Abdul Rahman, u svom istraživanju.
Škola autonomnog znanja vjerovatno
i filipinskoj lijenosti, student Husseina Alatasa, dala je značajan je jedina škola mišljenja u domenu druš-
tvenih nauka danas, sa svim karakteristi-
doprinos u oblasti administracije musli-
a posebno je veliki manskog prava. U njenom pristupu pri- kama zapadnih škola, poput Frankfurt-
odjek imala njegova mijeti se jasna zabrinutost za kolonijalni ske škole kritičke teorije okupljene oko
Jürgena Habermasa i ranije Theodora
imidž u pravu, religiji i malajskoj kulturi.
kritika intelektualnog Osim toga, postoji stanovit kontinuitet Adornoa, Maxa Horkheimera i Herberta
Marcusea, koja se pojavila u malajskom
između kolonijalnog i postkolonijalnog
imperijalizma. doba u kojem su određene kolonijalne svijetu, a o kojoj ne znamo dovoljno. n

24 25/3/2022 STAV