Page 70 - STAV broj 313

KULTURA

Ponio je sa sobom Neretvu
ZABORAVLJENI PJESNIK

HUSNIJA HRUSTANOVIĆ

U neznanoj publikaciji, čiji nam je dio poslala Đulsa Whelan, a u
kojoj je i kratka biografija njenog oca Husnije Hrustanovića, stoji
da je Husnija nakon Drugog svjetskog rata emigrirao u Italiju, a
odmah zatim u Siriju, u kojoj provodi deset godina. Nakon toga,
Piše: Hamza RIDŽAL
godine 1956, u vrijeme blokade Sueskog kanala, brodom odlazi
za Australiju oplovivši cijelu Afriku. U izbjeglištvu piše pjesme i
članke koje objavljuje u hrvatskim emigrantskim listovima. Godine
1972. u Parizu na francuskom jeziku objavljuje knjigu pjesama Au

pays du Soleil, j’ai vu la Mecque – U zemlji sunca vidio sam Meku.

rije nekoliko sedmica dobio sam ekspresivno žali za domovinom i opisu- u Italiji i u ranoj mladosti, sve do pred
na mail zbirku pjesama auto- je stanja prognanika u tuđini. Umro je Agresiju na Bosnu i Hercegovinu, nikada
ra Husnija Hassana pod naslo- 1997. godine tokom posjete kćeri Đulsi nije bila u našoj zemlji. Ipak, jezik kojim
Pvom Au pays du Soleil, j’ai vu la u Londonu, gdje je i pokopan. govori toliko je bosanski – u izrazu i sti-
Mecque – U zemlji sunca vidio sam Meku. lu, leksici i sevdahu – da bi sagovornik
Knjiga je publicirana u Parizu 1972. ĐULSA, KĆI HUSNIJINA s pravom pomislio baš obratno: da Đul-
godine, a predgovor je napisao Pierre Nakon što smo stupili u kontakt, gos- sa nikada iz Bosne nigdje nije išla. Tek
Lyautey, tadašnji počasni predsjednik podin Mišur rado nam je izišao u susret povremeni, čisto britanski izgovor glasa
Društva pisaca Francuske. Riječ je o lir- i pribavio kontakt Đulse Whelan, kćer- “r” mogao bi pokolebati sagovornika.
skim refleksijama napisanim nakon pje- ke Husnije Hrustanovića, nastanjene u “Ja nikad nisam bila u školi i tu uči-
snikovog odlaska na hadž, svojevrsnom Londonu. Srdačno je dočekala naš po- la naš jezik. Ovo su me naučili moj otac
lirskom putopisu s hadža, što je samo po ziv i riječima punim topline govorila o i moja majka, ovako se govorilo u našem
sebi raritet. Potraga za podacima o ovom svom ocu. Đulsa se rodila 1946. godine domu. Kad bi se pređi prag naših kućnih
pjesniku, nespomenutom tokom studija
na Odsjeku za književnosti naroda BiH
i Odsjeku za komparativnu književnost,
dovela me do teksta Ive Mišura objavlje-
nom na portalu Stav.com (sic!).
Mišur objašnjava da se iza pseudoni-
ma Husni Hassan krije Husnija Hrusta-
nović, rođen 1922. u Gackom, u Bosni
i Hercegovini. Pjesme je počeo pisati u
ranoj mladosti te je već 1935. godine
nagrađivan. Tokom studija prava u Za-
grebu, koji nikad nije završio, počeo se
baviti novinarstvom. Krajem Drugog
svjetskog rata odlazi u inostranstvo,
gdje je narednih dvadesetak godina
proveo u stalnim selidbama. Kako
ističe Mišur, Hrustanović je živio
u Italiji, Libanu, Siriji, Australiji,
Španiji, a sredinom 1960-ih konač-
no se skrasio u Parizu. Sarađivao je
s hrvatskim emigrantskim listovi-
ma, a 1965. godine objavio je zbirku
pjesama U ponorima vremena, u kojoj

70 5/3/2021 STAV