Page 71 - STAV broj 313
P. 71

Husija Hrustanović,
                                                                                crtež Josipa Crnoborija


          vrata, tu se nije mogao čuti neki strani je-  Drugog svjetskog rata emigrirao u Italiju,   Hassan. “Njemu je bila velika, velika želja
          zik”, kaže Đulsa, zamolivši da nastavimo   a odmah zatim u Siriju, u kojoj provodi   da učini ono što nije uspio njegov otac –
          razgovor na našem jeziku. “To mi fali, da s   deset godina. Nakon toga, godine 1956,   da ode na Kabu. Toliko je bio presretan
          nekim progovorim naški, jer sada nemam   u vrijeme blokade Sueskog kanala, bro-  što je uspio otići na hadž. Bio je veoma
          ni oca ni majku da s njima govorim. Moj   dom odlazi za Australiju oplovivši cijelu   ponosan na to putovanje”, kaže Đulsa,
          otac je studirao pravo u Zagrebu, gdje je   Afriku. U izbjeglištvu piše pjesme i član-  ističući da je Husnija pjesme iz knjige
          upoznao moju majku. Kad su došli u Ita-  ke koje objavljuje u hrvatskim emigrant-  U zemlji sunca vidio sam Meku odmah
          liju, u tuđinu, tu sam ja rođena. Moj otac   skim listovima, poput Croatie u Italiji, a   pisao na francuskom jeziku.
          nije bio političar. Bio je pjesnik. Njegova   još je u Damasku pokrenuo i uređivao
          riječ bila je žalba i tuga, sevdah za domo-  mjesečnik Hrvatska volja.   ČEŽNJA ZA DOMOVINOM
          vinom. U pjesmama koje sam Vam poslala   U publikaciji čije nam ime, nažalost,   Knjiga je, kako piše Mišur, podije-
          možete vidjeti da on nikad nije zaboravio   nije poznato (moguće da je baš riječ o knjizi   ljena u tri ciklusa s po šest pjesama: Le
          na svoj kraj. Do kraja je patio, do zadnjeg   U ponorima vremena) objavljeno je i neko-  miroir de l’éternité: La Mecque eternelle,
          daha svog života. Mostar je najljepše mje-  liko Hrustanovićevih pjesama. Neosporiv   Médine, Islam, Abdul-Aziz Ibn Seoud, Le
          sto na dunjaluku – tako bi on rekao. To je   je njegov pjesnički talent utkan u roman-  Roi Fayçal, Pays des lumières. Visages du
          ostalo u njemu, što je prirodno. Vi sada   tičarski duh, sjetu i čežnju za zavičajem.   destin: Visages du destin, Mon etoile, Exiles,
          ne možete biti Japanac ili Kinez, jer ste   U Italiji i Siriji Hrustanović pjeva o svom   Poésie et vérité, Désert. Sur le chemin du de-
          Bosanac”, kazuje Đulsa.           Mostaru i Neretvi, beharu i šadrvanu, za-  stin: Rêve de mon père, La nuit du Destin,
            Rekla nam je da je Husnijin otac   boravljenom đulistanu i mirisu jasmina.   C’était mon Ramadan le plus joyeux, La
          preselio na bolji svijet u Mostaru nepo-  Iako se više nikad nije vratio u Mostar, živa   voix du muezzin, La petit tapis de Prière,
          sredno nakon Drugog svjetskog rata, a   voda Neretve nikada nije prestala pulsira-  Je sais qu’un jour.
          da mu je majka umrla kad je imao seda-  ti krvotokom njegovog pjesničkog bića.  U prvom ciklusu, čiji naslov Mišur
          mnaest godina. “Bilo je njih petero dje-  Bez obzira na njegovo političko hr-  prevodi sintagmom Zrcala vječnosti, pje-
          ce. Najstariji je bio Mustafa, onda teta   vatstvo, koje je vidljivo iz Hrustanovi-  snik traži i nalazi svoj odraz u vječnosti.
          Munteha, pa Šukrija, moj otac Husnija   ćeve biografije, pjesme mu obiluju mo-  Pjesme su, kako piše, posvećene svetim
          i najmlađi Safet. Kada je umrla njegova   tivima karakterističnim za bošnjačku   mjestima islama, Meki i Medini, Sau-
          majka, koja se zvala Đulsa, po kojoj sam   književnost, što ga, uz njegovo porijeklo   dijskoj Arabiji (zemlji svjetla i sunca)
          dobila ime, to je za njih bio šok. Svi su   i izraženi islamski sentiment, svakako   te samom islamu. Odlazak u Saudijsku
          bili jaki, ali kad se spomene ime majke   svrstava u ovu književnost.   Arabiju za Hrustanovića značio je ispunja-
          Đulse, svi su plakali. Za njih je majka   Posebno mjesto u Husnijinoj pisa-  vanje vjerničke dužnosti, ali i ispunjenje
          bila svetinja”, priča Đulsa.      noj ostavštini pripada zbirci pjesama o   sna svog oca koji je želio posjetiti Meku,
                                            njegovom hodočašću na hadž. Kako je   ali nije uspio u naumu. Hrustanović nije
          PUT OKO SVIJETA I PUT DO MEKE     u razgovoru za Stav istaknula Đulsa, po-  zadivljen samo svetim gradovima islama,
            U neznanoj publikaciji, čiji nam je   sjeta najsvetijem muslimanskom mjestu   divi se i drugim saudijskim gradovima
          dio poslala, a u kojoj je i kratka biografija   bila je velika želja Husnijinog oca Hasana   – Rijadu, Džedi, Taifu – a Saudijce na-
          Husnije Hrustanovića, stoji da je nakon   u čast koje je nadjenuo sebi ime Husni   ziva braćom.


                                                                                                    STAV 5/3/2021 71
   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76