Page 76 - STAV broj 313

KULTURA

Iz uredničke bilježnice

Otpor etničkim, vjerskim, klasnim i drugim vrstama nasilja

BLIŽIMO SE PRAGU GLOBALNOG

BRODOLOMA KOJI PRIJETI

UNIŠTENJEM CIVILIZACIJA

Piše: Almir ZALIHIĆ Amin Maalouf, Brodolom civilizacija, “Laguna”, Beograd, 2020.

njige Amina Maaloufa treba pa- kao dvosjekli mač koji obogaćuje naslijeđe
žljivo i temeljito čitati jer su se čovječanstva kulturnom i lingvističkom
njegova predviđanja više no jed- raznolikošću, istovremeno ga “u vremeni-
K nom pokazala kao tačna, a njego- ma iskliznuća” skrnavi ratovima, mržnjom
vi strahovi opravdani. Prije trideset i osam i zločinima.
godina obznanio je Krstaške ratove u očima Maalouf piše: “Na Zapadu varvarstvo
Arapa, prije dvadeset godina brinuli su ga nije načinjeno od netolerancije i mračnjaš-
osnaženi Ubilački identiteti, a prije deset Po- tva, nego od arogancije i neosjetljivosti. Ame-
remećenosti svijeta. Danas je uvjeren da se rička vojska je nahrupila u drevnu Mesopo-
bližimo pragu globalnog brodoloma, koji tamiju kao nilski konj u polje tulipana. U
prijeti uništenjem civilizacija. ime slobode, demokratije, legitimne odbra-
Savremeni svijet bremenit je brojnim, ne i prava čovjeka, ona zlostavlja, uništava,
dubokim i vrlo složenim krizama koje pri- ubija. Nakon sedam stotina hiljada mrtvih,
jete posljedicama gorim od svega onog što povući će se kasnije sa nekim sitnim i neja-
je čovječanstvo doživjelo tokom 20. stoljeća, snim izvinjenjem. Potrošili su skoro trilion
koje slovi za jedno od najgorih u historiji, dolara, prema nekim procjenama čak dva
stoljeće koje je obilježeno neviđenim teh- ili tri puta više, a zemlja koju su okupirali
nološkim napretkom, ali i pogubnim po- siromašnija je nego ranije. Htjeli su potući
pulističkim pokretima i svjetskim ratovi- terorizam, a ovaj nikada nije toliko cvje-
ma. Na djelu je informatička revolucija, ali tao kao danas. Isticali su hrišćansku vjeru
i demografska eksplozija, loša urbanizacija i predsjednika Buša, a odsada se krst svake
globalizacija na temeljima postindustrijskog crkve sumnjiči za kolaboraciju. Namjera-
kapitalizma koji produbljuje podjelu na ma- vali su da zavedu demokratiju, ali toga su
njinu jako bogatih i većinu do kraja osiro- se prihvatili na takav način da će i sam taj
mašenih ljudi. U tim se uvjetima pojavljuju pojam dugo vremena biti diskreditiran.”
i šire novi oblici populizma, legitimiranog dok on ne pripada ni jednoj od njih”, jer je Maalouf prikazuje licemjerne interpreta-
ne više nacističkom ili boljševičkom ideo- primoran da se opire etničkim, vjerskim, cije slobodarskih ideja, kao i licemjerje reli-
logijom nego religijskim i etnonacionalnim klasnim i drugim vrstama nasilja koja su gijskih identiteta sveprisutnih u današnjem
fundamentalizmom. U mnogim zemljama uzročnici permanentnih sukoba koji vode javnom diskursu, te neprekidnu borbu koja
bjesne unutarnji sukobi koje ni demokrat- ka propasti savremene civilizacije. se dešava ispod površine onoga što smatramo
ske institucije ne uspijevaju ukloniti, a dr- Maalouf postavlja niz temeljnih pitanja zbiljom! Ova knjiga prikazuje historijsku sli-
žave se zapliću u međusobne sporove koji u vezi s odnosom arapskog svijeta i zapadnih ku rađanja rigidnih ideologija u islamskom
prijete novim ratovima, novim ubijanjima društava, historijskim razvojem hrišćanske i svijetu, kao i neprekidni sukob koji se tome
ljudi i prirode, koji prijete mogućim nestan- islamske civilizacije, posmatrajući identitete svijetu nameće od strane Zapada i njegovih
kom civilizacije.
Brodolom civilizacija Amina Maaloufa
elegija je za Levantom na kome je odra- Pojedinac “bez zemlje, grada i plemena”, kako Maalouf sebe
stao, ali i refleksija o nasilnoj fragmentaciji
i političkoj nelagodi kao posljedicama glo- opisuje, opstaje kao vječiti manjinac jer mu “svi jezici i sve
baliziranog kapitalizma. Jedinka u svijetu molitve pripadaju, dok on ne pripada ni jednoj od njih”, jer
raspada i rasula preživljava zahvaljujući
iracionalnim silama slučajnosti. Pojedinac je primoran da se opire etničkim, vjerskim, klasnim i drugim
“bez zemlje, grada i plemena”, kako Maalo- vrstama nasilja koja su uzročnici permanentnih sukoba koji
uf sebe opisuje, opstaje kao vječiti manjinac
jer mu “svi jezici i sve molitve pripadaju, vode ka propasti savremene civilizacije.

76 5/3/2021 STAV