Page 77 - STAV broj 313
P. 77
fundamentalizama, njegove stalne infiltra-
cije u društvene procese u društvima koje
nazivamo islamskim, ali koja su međusobno Amin Maalouf francuski je pisac libanskog porijekla, rođen 1949. u Bejrutu, u porodici mel-
veoma različita da bi se njihova stanja mo- kitske hrišćanske manjine u Libanu. Studirao je sociologiju i ekonomiju, bio je u svojoj ze-
gla odrediti samo tom oznakom. mlji novinar i ratni reporter, a 1977. emigrirao je s porodicom u Pariz ne želeći učestvovati
Maaloufove suptilne analize ruše mno- u libanskom građanskom ratu. Jedno vrijeme bavio se novinarstvom, da bi se nakon toga
ge predrasude, predočavajući nam neobičnu posvetio književnosti pišući na izvrsnom francuskom, koji mu nije maternji jezik. Dobar dio
slagalicu: dok se jedni razmeću retorikom godine provodi u stvaralačkoj izolaciji u svojoj kući na ostrvu Re, na Atlantiku. Postigao je
nasilja, ali su u suštini nemoćni, drugi ističu veliki svjetski uspjeh historijskim esejom Krstaški ratovi u očima Arapa (1983), koji su po-
svoje demokratske vrline dok u praksi vrše novili romani: Leon Afrikanac (1986), Samarkand (1988), Vrtovi svjetlosti (1991), Prvi vi-
brojne oblike nasilja. Maaloufov revolt protiv jek poslije Beatrise (1992), Baldasarovo putovanje (2000), Dezorijentirani (2012). Slavni
komunitarizma, neoliberalnog kapitalizma, esej Ubilački identiteti (1998) preveden je na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neo-
te svih oblika kršenja ljudskih prava i razli- dredivih knjiga Porijekla (2004) i Fotelja na Seni (2016), kao i operskih libreta Ljubav iz-
čitih i raznovrsnih oblika diskriminacije ni- daleka (2001), Adrijana Mater (2004) i drugih. Za roman Taniosova stijena (1993) dobio
koga ne može ostaviti ravnodušnim, prem- je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler Levantski đer-
da je pisac ponegdje ostao nedorečen zbog dan (1996) prenio je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine. Dobio je niz drugih priznanja
količine pitanja koja je pokrenuo. Maalouf i nagrada: za esej Poremećenost svijeta (2009) nagradu “Knjiga i prava čovjeka”, za Bro-
je siguran u jednom: da nema trećeg puta: dolom civilizacija (2019) nagradu “Danas” itd. Najveće priznanje doživio je izborom u Fran-
“Ili ćemo umjeti da izgradimo u ovom vi- cusku akademiju 2011. godine, među “40 besmrtnika”, gdje je naslijedio fotelju Claudea
jeku jednu zajedničku civilizaciju sa kojom Lévi-Straussa. Promatrač i tumač svog vremena, Amin Maalouf uspijeva svojim djelima u
će svako moći da se poistovjeti (...) ili ćemo duhu tolerancije i humanističkih principa izgraditi mostove između različitih civilizacija i kultura.
skupa potonuti u zajedničko varvarstvo.”
U svim aktuelnim svjetskim sukobima zapadnog svijeta, privržene idejama slobo- zastranjivanja koja su dovela čovječanstvo
međunarodno pravo igra sve manju ulogu. de i pravde. Povezivanje moralnih načela na rub propasti.
Ono je koncipirano za sukobe država i ja- s interesima onih koji se za njih bore ga- Mašući sablašću skorašnjeg brodoloma,
sno prepoznatljive granice između rata i rancija je uspjeha. Amin Maalouf ipak ne propagira beznađe,
mira, a u budućnosti ni jednog ni drugog U ovoj moćnoj knjizi veoma širokog već zaziva lucidnost, iskrenost, empatiju i
neće biti. Granice rata i mira su često ne- raspona Amin Maalouf djeluje istovremeno povjerenje. On u konačnici ne vjeruje da će
jasne, međunarodni sporazumi se poštuju kao angažirani promatrač i kao mislilac, pre- se čovječanstvo poslušno pomiriti s unište-
ako postoji sila i vlastiti interes da se održe. plićući povijesne priče i vlastita razmišlja- njem svega što je izgradilo. Zato je Maalouf
Nemoć međunarodnih institucija ostavlja nja, ponekad prepričavajući velike događaje zagovornik imperativnog javnog uzbunjiva-
otvoreni prostor u kojem se za međunarod- kojima je prisustvovao, a potom se izdižu- nja, objašnjavanja, opominjanja i činjenja
ni mir i stabilnost moraju pobrinuti najve- ći kao historičar iznad vlastitog iskustva svega što može preduprijediti brodolom
će i najmoćnije države, ponajprije one iz kako bi objasnio mehanizam uzastopnih civilizacija. n
STAV 5/3/2021 77
