Page 66 - STAV broj 167

DRUŠTVO

škola koja je ostala prepoznatljiva po nači- Nišani u naselju Stari Grad Bužim Pored manjih primjeraka, radio je i one
nu izrade ovih nišana. Svaki od podignutih do pet metara visine, kakvi se nalaze u bi-
nišana priča je za sebe. Svojom posebno- bihacita, poput mihraba, džamijskih ćur- haćkom naselju Zalužje. I na prvi pogled
šću oduvijek su mamili pažnju prolaznika seva, kamenih levhi, dekoriranih rozetni njegovi nišani predstavljaju jedinstveno
te bivali inspiracijom brojnim umjetnici- i drugih artefakata u kamenu. Ljubav pre- umijeće dostojno ljudskog poštovanja. Kle-
ma poput Dževada Hoze i Seada Emrića. ma ovom pozivu stekao je još u djetinjstvu sarstvo mu je, kako kaže, više od hobija
Ovi su Krajišnici u svoj stvaralački opus promatrajući monumentalne primjerke i nišane izrađuje isključivo zbog ljubavi.
ugradili i razne motive iz graditeljske ba- nišana razasutih širom Krajine, a poseb- Još u osnovnoj i srednjoj školi pokazivao
štine Bosanske krajine, čime su željeli za- no onih od porodice Kajtezović iz naselja je senzibilitet prema različitim formama
držati umjetničku vezu sa zavičajem. Tako Donja Lučka, koje je u prvoj polovini 20. likovnosti, posebno grafici i klesarstvu.
Dževad Hozo u svom grafičkom rukopisu stoljeća izradio Muho Bećirspahić iz Bi- Prvi radovi bili su mu kamene vaze i zdje-
Bosanska nekropola donosi stilski lik stoti- haća. Enes je danas ponosan što je nasta- le. Prve klesarske korake učio je gledajući
njak nišana, različitih po obliku, veličini vio tradiciju svog sugrađanina i najvećeg brojne stare nišane i način njihove izrade
i ornamentici. Ova zbirka, koja je pohra- uzora u ovom zanatu. Svjestan je da svakim od neznanih majstora. Tako je s vreme-
njena u fundusu Muzeja Unsko-sanskog novim primjerkom krajiškog nišana daje nom postao najznačajniji i najpoznatiji
kantona, upisom u registar svjetske ba- nemjerljiv doprinos očuvanju nadgrob- majstor u izradi tradicionalnih krajiš-
štine kao pokretno nacionalno dobro, po- ne umjetnosti Bošnjaka Bihaćke krajine. kih nišana. Smatra da je izrada ovih ni-
red priznanja za njenog autora, najbolja šana jedan od načina očuvanja bošnjačke
je potvrda vrijednosti i značaja krajiških Svoj klesarski posao Toromanović je kulture i historije, te održavanja svijesti
muslimanskih nišana. Naučne i publici- počeo s jednostavnijim detaljima, nakon o kulturnom identitetu Bošnjaka musli-
stičke radove o krajiškim nišanima pisali čega je prešao na izradu monumentalnih mana u Bihaćkoj krajini. Mišljenja je da
su Mehmed Mujezinović, Meho Čauše- primjeraka, koji su gotovo identični onim
vić, Suad Mahmutović, Mirza Sadiković izrađivanim u posljednja dva stoljeća
i mnogi drugi, dok su od brojnih klesara osmanske vladavine na ovim prostorima.
ostala sačuvana imena tek njih nekoliko.

ENES TOROMANOVIĆ – VRIJEDNI
KRAJIŠKI KLESAR

Krajiški nišani danas se vrlo rijetko
izrađuju u klesarskim radionicama. I njih
je potisnula industrija koja, uslijed sve ma-
njeg osjećaja naroda za tradicionalne forme
nadgrobnih spomenika, protežira nišane
od mramora, granita i drugih materijala.
Među rijetkima koji se više od dva deset-
ljeća bave izradom ovih nišana jeste Bišća-
nin Enes Toromanović. Svoj posao vidi kao
pokušaj otimanja od zaborava ovog oblika
klesarske tradicije, kojem već godinama pri-
jeti nestanak. Enes Toromanović samouki
je klesar koji je automehaničarsku radnju
zamijenio klesarskom. On već godinama,
pored nišana, izrađuje i ostale proizvode od

Muški i ženski nišan u
Bakšaišu kod Bihaća

Ulemanski nišan iz okoline Hafiski nišan u Tršcu kod Cazina Nišan u Bosanskoj Krupi pored
Bužima iz 1854. godine kojeg je do 1950. godine
postojala i džamija

66 17/5/2018 STAV