Page 64 - STAV broj 167
P. 64

DRUŠTVO

Krajiški muslimanski nišani – klesarsko

Kameneumijeće vrijednih neimara

biblioteke
                                              Osim po materijalu od kojeg su izgrađeni, od nadgrobnih spomenika
Piše: Amir SIJAMHODŽIĆ                        u ostalim dijelovima Bosne, krajiški bašluci bitno se razlikuju po
                                              izgledu i visini, te motivima kojima su ukrašeni. Pored kulturno-
Tradicija podizanja kamenih bilje-            -historijske, oni imaju spomeničku, estetsku te pejzažno-oblikovnu
        ga u Krajini ima povijest koja traje  funkciju. U novije vrijeme stari krajiški nišani sve su izloženiji
        skoro tri milenija, počev od japod-   uništavanju, a praksa podizanja novih nišana u skladu s vlastitom
        skih urni, preko rimskih žrtvenika    tradicijom sve je rjeđa
i srednjovjekovnih stećaka, do različitih
vrsta biljega koji se odnose na osmanski      Jednako razasuti po seoskim i gradskim       i svojoj prošlosti te olahkog prihvatanja
period upravljanja Bosnom. Iako su među       područjima sjeverozapadnog dijela Bosne      savremenih normi i trendova koje su u
njima najrasprostranjeniji nišani, postoje    i Hercegovine, oni i danas svjedoče klesar-  suprotnosti s bošnjačko-muslimanskom
i kamenovi s kojih su nekadašnje hadžije      sko umijeće vrijednih krajiških neimara.     kulturom i tradicijom.
polazile na petu islamsku dužnost, potom      Osim po materijalu od kojeg su izgrađe-
kamenovi na kojim bi boravili umrli pri-      ni, od nadgrobnih spomenika u ostalim        ARHIVI NA OTVORENOM
likom klanjanja dženaze, kao i kamenovi       dijelovima Bosne, krajiški bašluci bitno
s kojih su mujezini pored mesdžida bez        se razlikuju po izgledu i visini, te moti-       Kako zbog svoje burne prošlosti pro-
munare pozivali na molitvu. Hadžijske ka-     vima kojima su ukrašeni. Pored kultur-       stor Krajine oskudijeva većim brojem ma-
menove narod je nazivao – hadžintašima,       no-historijske, oni imaju spomeničku,        terijalnih spomenika kulture iz osmanskog
kamenove na kojim bi se polagao umrli         estetsku te pejzažno-oblikovnu funkciju.     i ranijih perioda, vrijednost krajiških niša-
– mejtašima, a kamene biljege s kojih se      Međutim, u novije vrijeme stari krajiš-      na tim je veća. Pored toga što predstavljaju
učio ezan – ezantašima. Tragom tradicije      ki nišani sve su izloženiji uništavanju, a   značajan dio kulture i identiteta ovdaš-
da navedene kamene biljege naziva taši-       praksa podizanja novih nišana u skladu       njeg stanovništva, ovi kameni spomenici
ma (tur. taš – kamen), u narodu se ustalio    s vlastitom tradicijom sve je rjeđa. Sve     izvor su dragocjenih podataka i prefinje-
i mezartaš, kao jedan od naziva za nišan,     su to znakovi nedovoljnog znanja o sebi      nih napisa, zbog čega ih se često naziva
najrasprostranjeniji i najmarkantniji ka-                                                  kamenim bibliotekama ili arhivima na
meni biljeg širom Krajine. Kao poseban
naziv mezartaša s vremenom je nastao i        Zapušteni nišani na Lipiku
naziv krajputaši, za nišane koji se nalaze    kod Bosanske Krupe
u blizini puteva i raskrsnica.

    Jedna od posebnosti Bihaćke krajine
u odnosu na ostale krajeve Bosne jesu i
krajiški muslimanski nišani. Kao zaseban
dio kulturno-historijskog i graditeljskog
naslijeđa, uz džamije i munare, ovi nad-
grobni spomenici čovjekolikog oblika već
stoljećima predstavljaju najznačajnije sim-
bole života i smrti krajiških muslimana.
64 17/5/2018 STAV
   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69