Page 47 - STAV broj 172
P. 47
STAJALIŠTA
Apokrifni frazarij
Kad se događaju drugima
LOVAČKE PRIČE
Nažalost, sve je manje prirode koju čovjek nije učinio neprirodnom.
Piše: Sve je veći čovjekov prostor, a sve manji onaj flore i faune. Što
Irfan HOROZOVIĆ civilizacija više ulazi u nesputanu prirodu, više se od nje udaljuje.
Prašume se pretvaraju u botaničke bašče i zoološke vrtove.
I kako da u takvom svijetu neko vjeruje lovcima, rijetkima od rijetkih
koji pokušavaju živjeti u prirodi i s prirodom
Čudno, ali svaka priča o lovcu po- mogu se pronaći i poznavaoci nemuštog – Ostali su ipak neki ostaci prašuma.
malo je lovačka priča. jezika. A kod nas je najveća. Perućica!
Pitao sam lovce koje poznajem za- – Da. Negdje u Evropi prašuma.
što su lovačke priče toliko nevje- U lovu čovjek, doista, može upoznati – Kad gradovi i tvornice potpuno poje-
rovatne. Zato što se u lovu često događaju samog sebe. du šume, hoće li životinje, one koje prežive,
nevjerovatne stvari – bio je njihov jedno- poći u gradove? I na što će ličiti?
stavan i jednodušan odgovor. Pošao sam Oni koji su pažljivo čitali Lovčeve za- Ko je to rekao? Koji od nas trojice?
zato u lov, kao gost i radoznalac, ja koji pise, Medvjeda, Kratki sretni život Franci- U svijesti su mi samo odzvanjala ime-
sam dotad prošao toliko šuma i bespuća, sa Macombera, Moby Dicka, Velikog Vana, na tolikih naših gradova i drugih naselja,
i doživio sam nešto novo i čudno. Neko- Pjegavog psa, Okamenjene vukove ili Krilati imena koja su nastala od imena ptica i ži-
liko bih stvari mogao navesti u koje je karavan, znaju na što mislim. I nisu samo votinja, davno otjeranih i nestalih. Hoće
teško povjerovati ako niste i sami lovac. Turgenjev, Faulkner, Hemingway, Melvi- li se početi vraćati sokolovi, orlovi, kra-
lle, Bajkov, Ajtmatov, Hromadžić i Bula- guji, hoće li medvjedi, lisice i risovi, hoće
Običan skitač u šumi samo je djelo- jić oni koji će im o tome sjajno govoriti. li zmajevi...
mično svjestan svega oko sebe. Svjestan Bio je to ozbiljan razgovor.
je svog daha, nesputanih mirisa, mamne Lovačke priče one su priče za koje naj- Ipak, mislim da sam se ja nasmijao.
slobode koju udiše i oporog zova divlji- dublje želimo da se nama dogode i zato, Jer sam im poželio ispričati lovačku
ne koji senzitivno dotiče zaista izuzetno kad se događaju drugima, svoje razoča- priču koja mi se ukazala u svijesti.
tankoćutno. renje branimo nevjericom i nipodašta- Tako je bilo nekad.
vanjem. Naravno, iz ovih lovačkih priča Zna se da je danas lov nešto drukčije.
On nije svjestan onog čega je svaki razvile su se i lovačke priče. Tako je bilo nekad.
istinski lovac svjestan i što je ključni ra- Sad u šumama spavaju mine i bujaju pi-
zlog što ga uvijek nanovo, instinktivno Negdje u Evropi prašuma lane kako bi svijet na sve strane bio vidljiviji.
gotovo, zove natrag u šumu (o ubilačkom Ko zna kad mi je u glavi prosinuo Znaju to vlasnici, a znaju i životinje.
nagonu nećemo govoriti, jer on s ovim ovaj naslov. Ponavljao sam ga u sebi, za- Kad neko istinski poznaje šumu, goto-
zaista nema veze), on nije svjestan da je tvorenih usana, umalo da se mrmljanje vo da iz teksta osjetiš njen miris.
i ŠUMA SVJESNA NJEGA. probilo napolje, u govor. Negdje u Evro- Kad je šuma samo opće mjesto da bi
pi prašuma! Bilo je u tim riječima nešto pisac ispisao neku svoju konstrukciju, i
O ovom bi se, samo o ovom, slutite, mamno, nešto poštovanja dostojno. Kao to osjetiš.
mogla napisati čitava knjiga. naziv za neku buduću knjigu. Kao što je to i sa svime ostalim u knji-
– Kisele kiše, kisele kiše... – prenu ževnosti slučaj.
Međutim, fama o specifičnoj fantaziji me poznanik, lovac inače. Zaboravljeni Nekad sam se, s više ili manje zazora,
i laži iz kojih nastaju lovačke priče, na- razgovor vidio sam jasno i živo u svijesti. skitao po našoj prašumi. Naglasak je na ri-
stavlja se i dalje. Za stolom nas je bilo trojica. ječi našoj. Prošlo je otad mnogo vremena.
– Da, degeneracija životinja događa se Minula je i mladost.
Nažalost, sve je manje prirode koju pred našim očima, ali čovjek izgleda ništa Jedino nije minula neispisana knji-
čovjek nije učinio neprirodnom. ne razumije. Kao da se to njega ne tiče... ga o tom.
Ovo je izgovorio stari profesor, biv- Postojana kao i mirisi koje pamtim.
Sve je veći čovjekov prostor, a sve ma- ši lovac. Šta se sad zbiva u našoj prašumi?
nji onaj flore i faune. Što civilizacija više – Kako to mislite? – malo se pobu- Jesu li oni koji su lovili ljude odlučili
ulazi u nesputanu prirodu, više se od nje ni mlađi. da se sa svojim puškama, sjekirama i pila-
udaljuje. Prašume se pretvaraju u bota- – Lijepo. Kokoške se pretvaraju u pi- ma vrate u nju?!
ničke bašče i zoološke vrtove. roške, a golubovi u kokoške. Pogledajte Istinski lovci zapisat će svoje
samo šta se događa s riječnim galebovima... svjedočanstvo. n
I kako da u takvom svijetu neko vje- Ja sam šutio.
ruje lovcima, rijetkima od rijetkih koji – I šume umiru. Evropa je postala pra-
pokušavaju živjeti u prirodi i s prirodom. vo grobište šuma.
Istinski lovci uključuju se svim svojim
bićem u magijski krug prirode. Niščima
među njima, doduše, misao prolazi kroz
puščanu cijev. Među onim drugima, zato,
STAV 21/6/2018 47
