Page 61 - STAV broj 172
P. 61
pripadao ejaletu Habeša i Hidžaza (ka- Džamija koju je u Bagdadu sagradio Silahdar Kiz valija Halepa (1584–1585), drugi put va-
snije vilajet Hidžaz), dok su Nedžd (sre- Husejn-paša Stočanin Hercegovac (Hersekli) Šarić lija Erzuruma (1585–1588), treći put vali-
dišnji dio Arabije) i istočni dijelovi Sau- ja Damaska (1588–1589), valija Anadolije
dijske Arabije bili pod upravom raznih porijeklom Bošnjak iz Slavonske Požege. (1589–1590), četvrti put valija Damaska
lokalnih emira koji su priznavali vrhov- Došao je u Istanbul u okviru obrazovnog (1590–1591), valija Temišvara (1591), prvi
nu osmansku vlast. Naši su ljudi ostavili sistema deviširme. Stoga je nauke završio put valija Rumelije (1591–1593), valija
vakufe u hidžaskim gradovima, tačnije u osmanskom dvorskom univerzitetu En- Budima (1593–1594), peti put valija Da-
u dva sveta muslimanska mjesta: Meki derun. Od mladih dana se sprijateljio sa maska (1594), drugi put valija Rumelije
i Medini. Znamo za najmanje 3 Bošnja- svojim vršnjakom, budućim sultanom Su- (1594–1598) te valija Bagdada (1598–1604).
ka koji su podigli vakufe u Meki i Medi- lejmanom Kanunijem. Bio je veliki vezir Postao je peti vezir 1595. godine. Odre-
ni: Ibrahim-paša Požeganin, Damat Ru- 13 godina (1523–1536) za vrijeme vlada- đen je 1604. godine za serdara da uguši
stem-paša Opuković i Tavil Mehmed-paša vine svog prijatelja Sulejmana. Pogubljen dželalijsku (alevijsku) pobunu u Tokatu
Sokolović. Sva trojica bili su veliki vezi- je zbog razmirica oko vlasti sa sultanom (centralna Anadolija). Poginuo je u bor-
ri kada su zaviještali svoje vakufe, što i Sulejmanom. Imao je vakufe u 5 današ- bi s pobunjenicima. Ostavio je vakufe u
ne treba čuditi, jer su većinu osmanskih njih država: Saudijska Arabija, Egipat, Turskoj i Iraku. Tako je u Bagdadu podi-
vakufa u ova dva sveta mjesta sagradili Turska, Grčka i Bugarska. Tavil Meh- gao džamiju i rivak dok je bio bagdadski
sultani i veliki veziri. Naime, Osmanska med-paša Sokolović, među Bošnjacima, valija (1598–1604).
država je gradnjom sultanskih i veliko- ostavio je najviše vakufa u Arabiji, kako
vezirskih vakufa u Meki i Medini htjela u Meki, tako i u Medini. Njegovi vakufi Silahdar Kiz Husejn-paša Stočanin
potcrtati značaj tih dvaju svetih mjesta u Meki sastojali su se od džamije, hama- Šarić (1598/9–1687), kako mu i nadimak
za Osmanlije, ali i potaknuti njihov eko- ma, imareta, bolnice i drugih vakufa, dok kaže, porijeklom je iz Stoca. Poznat je i
nomski razvoj. Kao i većina osmanskih su njegove vakufe u Medini sačinjavali: kao Damad Husejn-paša. Otac je Damad
građevina, vakufi naših Bošnjaka više ne medresa, hamam, imaret i drugi vakufi. Ibrahim-paše. Došao je u Istanbul u okviru
postoje. Oni su ustupili mjesto ne samo U Medini je svoje vakufe imao i Damat obrazovnog sistema deviširme za vrijeme
novim dijelovima dvaju harema (Kabe i Rustem-paša Opuković, o kojima imamo sultana Murata IV (1623–1640). Stoga je
Poslanikove džamije) već i hotelima, trž- vrlo malo podataka. nauke završio u osmanskom dvorskom
nim centrima i sl. univerzitetu Enderun. Prvo je bio ber-
BOŠNJAČKI VAKUFI U IRAKU berbaša. Kasnije je 1664. godine postao
Ibrahim-paša Požeganin (1493–1536) sultanski silahdar-aga. Poslije je bio: va-
podigao je svoju džamiju u Meki. Jedan Irak je za vrijeme osmanske vladavine lija Halepa (1669–1671), prvi put valija
je od najmoćnijih osmanskih državnika pripadao teritoriji nekoliko ejaleta: Bag- Erzuruma (1671), valija Bagdada (1671–
u povijesti. Rođen je negdje na Balkanu. dad, Basra, Mosul, Šehrizor, ali i ejaletima 1674), drugi put valija Erzuruma (1674),
Određeni historičari smatraju da je bio Rekka i Dijabekir. Najmanje dvojica Boš- prvi put valija Dijabekira (1674), prvi put
njaka ostavili su svoje vakufe u Iraku: Gazi valija Basre (1674–1676), drugi put valija
Naši su ljudi ostavili vakufe u Hasan-paša Sokolović Vezirović i Silahdar Dijarbekira (1676–1677), drugi put vali-
hidžaskim gradovima, tačnije Kiz Husejn-paša Stočanin Hercegovac ja Basre (1677–1681), anadolski mufettiš
u dva sveta muslimanska (Hersekli) Šarić. Obojica su podigli svo- (inspektor) (1681–1683), treći put valija
mjesta: Meki i Medini. Znamo je vakufe u iračkoj prijestolnici Bagdadu. Erzuruma (1683–1686), valija Temišvara
za najmanje 3 Bošnjaka koji su (1686), treći put valija Dijarbekira (1686),
podigli vakufe u Meki i Medini: Gazi Hasan-paša Vezirović Sokolo- te na kraju 1687. godine muhafiz tvrđave
Ibrahim-paša Požeganin, vić (?–1604) sin je velikog vezira Tavila Bogaz Hisar sjeverno od Istanbula (danas
Damat Rustem-paša Opuković Mehmed-paše Sokolovića. Bio je, izme- dio Istanbula). U Stocu je podigao hamam
i Tavil Mehmed-paša Sokolović đu ostalog (hronološki): prvi put san- i musafirhanu (poznata kao Šarića han,
džak-beg Bosne (1561–1562), prvi put nedavno je obnovljena). Za izdržavanje
valija Dijarbekira (1570–1571), drugi musafirhane uvakufio je 10 dućana oko
put sandžak-beg Bosne (1571–1572), prvi nje, te mlinice, stupe, voćnjake kajsija,
put valija Halepa (1572–1573), drugi put breskvi i grožđa i druge vakufe u Stocu.
valija Dijarbekira (1573–1576), prvi put Smatra se jednim od najvećih i najzasluž-
valija Erzuruma (1576–1577), prvi put nijih vakifa Stoca.
valija Damaska (1577–1581), drugi put
valija Damaska (1583–1584), drugi put Silahdar Husejn-paša podigao je u
Bagdadu džamiju i medresu, te kanal
za navodnjavanje. Vakufnama njegovih
bagdadskih vakufa sačuvana je i potje-
če iz 1673. godine. Danas je kompleks u
vrlo ruševnom stanju zbog nemara organa
vlasti. U džamiji se više ne klanja bešva-
kat (pet dnevnih namaza). Džamijski su
zidovi urušeni. Jedino je munara ostala
uspravna. Medresa odavno više ne radi.
Učionice i druge prostorije medrese isto
su tako u ruševinama. Od medrese je
ostalo svega nekoliko internatskih soba u
kojima su obitavali učenici. Jedna od tih
soba pretvorena je u mesdžid, gdje se da-
nas klanja samo podne-namaz, na kojem
ne bude više od 15-ak džematlija. n
STAV 21/6/2018 61
