Page 60 - STAV broj 172

DRUŠTVO

1392. godine, a završen je zauzimanjem arapskih krajeva, budući da su u istim uče- Bagdad iz vremena
Bihaća 1592. godine i Velike Kladuše stvovali glavni veziri, kapudan-paše (ad- osmanske uprave
1633. godine. mirali) i brojni drugi janjičari bošnjačkog
porijekla, kao i bošnjački spahijski odredi stranice općina, gradova i zavoda za zašti-
2. Nisu svi Bošnjaci prestali biti di- iz bosanskog, hercegovačkog i zvornič- tu spomenika kulture; biltene i brošure,
jelom Osmanske države 1878. godine, kog sandžaka. Tako je pod komandom te rad na terenu, došli smo do broja od 19
kada je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i velikog vezira Ahmed-paše Hercegovića, vakifa koji su uvakufili nekoliko hiljada
Hercegovinu. Naime, bošnjački Sandžak, sina hercega Stjepana Kosače, zauzet sje- vakufa širom arapskih zemalja, ne računa-
kao i Kosovo i Makedonija, gdje je živjela verni Irak 1514. godine, pod komandom jući još najmanje jedan kolektivni vakuf.
značajna bošnjačka populacija, ostali su velikog vezira Haduma Sinan-paše Boro- Od njih 19: 1 vakif je djelovao na prijela-
u osmanskim rukama do Prvog balkan- vinića, iz plemićke porodice iz Borovinića zu iz XV u XVI stoljeće, 9 u XVI stoljeću,
skog rata 1912. godine. Također, veliki kod Foče, zauzet Šam i dio Egipta 1516. 5 na prijelazu iz XVI u XVII stoljeće, 3 u
broj bošnjačkih emigranata, koji su se u i 1517. godine, pod komandom velikog XVII stoljeću, te 1 na prijelazu iz XVIII u
19. i početkom 20. stoljeća skrasili širom vezira Junus-paše zauzet ostatak Egipta i XIX stoljeće. Najviše vakifa dala je glaso-
Osmanske države, bježeći pred reperku- Arabije 1517. godine, pod komandom veli- vita porodica Sokolović, čak 9. Skoro svi,
sijama “antiturskih” (čitaj antiislamskih) kog vezira Ibrahim-paše, za kojeg određe- tačnije njih 15, djelovali su, djelomično
politika hrišćanskih balkanskih sila, živio ni historičari tvrde da je Bošnjak, ostatak ili u potpunosti, u XVI stoljeću, što ide
je pod osmanskom vlašću do kraja Prvog Iraka (1534–1536), dok je pod komandom u prilog našoj ranije izrečenoj tvrdnji da
svjetskog rata 1918. godine, odnosno do kapudan-paše Sinan-paše Opukovića, brata je XVI stoljeće doba zlatno doba osman-
ukidanja Osmanske države 1924. godine. velikog vezira Rustem-paše, zauzeta Libi- ske bošnjačke historije. Svi navedeni va-
ja 1551. godine. kifi bili su državnici, osim 1 vakifa koji je
Pošto je dio Bošnjaka krajem 14. sto- pripadao ulemanskim krugovima. Glede
ljeća došao pod osmansku vlast, već po- Bošnjaci su značajno učestvovali i u rasprostranjenosti bošnjačkih vakufa u
četkom 15. stoljeća imamo Bošnjake koji javnom životu arapskih zemalja za vrijeme arapskom svijetu, utvrdili smo postojanje
obavljaju vojno-administrativne funkci- osmanske uprave, ne samo kao beglerbe- naših vakufa u 7 današnjih država: Sirija,
je u Osmanskoj državi. U sljedećem, 16. govi, sandžak-begovi, mutesellimi, kadije, Palestina, Saudijska Arabija, Egipat, Je-
stoljeću Bošnjaci uzimaju veoma aktiv- muftije, imami, pisari i drugi službenici, men, Irak i Liban.
no učešće u državničkim poslovima, te već i kao i vakifi i naziri (nadzornici) va-
se pojavljuju i prvi značajniji osmanski kufa. Nakon dugogodišnjeg istraživanja BOŠNJAČKI VAKUFI
učenjaci iz bošnjačkog naroda. Štaviše, 16. (2012–2018) i konsultiranja preko 600 U SAUDIJSKOJ ARABIJI
stoljeće ne samo da je zlatno doba Osman- bibliografskih izvora, ne računajući “Go-
ske države općenito već je i zlatno doba ogle” mape; web-stranice uprava za vakufe, Teritorija današnje Saudijske Arabije
osmanskog razdoblja bošnjačke historije, bila je 401 godinu pod osmanskom upra-
pošto tada Bošnjaci igraju važnu ulogu u Stara Medina vom (1517–1918). Hidžaz (zapadni dio
osmanskom političkom životu. Da je to Saudijske Arabije) je administrativno
uistinu bilo tako, dovoljno je spomenuti
da je 10 Bošnjaka u XVI stoljeću provelo
čak 67 godina na poziciji velikog vezira.
Sama porodica Sokolović dala je u XVI
i XVII stoljeću 5 velikih vezira, 6 vezira,
te brojne paše i begove. U narednim sto-
ljećima opada politički utjecaj Bošnjaka,
da bi u XIX stoljeću skoro iščezao. Na
naučnom polju, Bošnjaci su dali najviše
u XVII i XVIII stoljeću.

Tajna uspjeha u prvim stoljećima i ra-
zlog dugog opstanka Osmanske carevine
bili su vakufi – islamske zadužbine. Va-
kufe su osnivali svi, od vladara preko dr-
žavnika, vojnika, učenjaka, trgovaca, pa
do običnih ljudi. Manji vakifi uglavnom
su uvakufljavali imovinu u svojim rodnim
mjestima i mjestima svog boravka, dok
su veći vakifi bili ti koju su uvakufljava-
li nekretnine i pokretnine širom carevi-
ne. Pošto su Bošnjaci bili važan faktor u
Osmanskoj državi, za očekivati je da su
odigrali i važnu ulogu u razvoju razgra-
nate mreže vakufa ne samo u bosanskim
već i u drugim osmanskim krajevima.

Osmanska država vladala je većim di-
jelom arapskih zemalja 300-400 godina.
One su uglavnom pripojene u XVI stolje-
ću: Irak (1514, 1534–1536), Šam (Levant,
1516), Egipat (1517), Arabija (1517), Alžir
(1519), Libija (1551) i Tunis (1574). Bošnja-
ci su odigrali ključnu ulogu u zauzimanju

60 21/6/2018 STAV