Page 48 - STAV broj 249
P. 48
DRUŠTVO
Jesmo li stvarno nepismeni
NIJE PISA
Piše: Nevzet HODŽIĆ
rošle godine provedeno je istra-
živanje u okviru Međunarodnog SVETA KRAVA
programa procjene učenika (slo-
Pbodan prijevod) poznatog pod
imenom PISA (Programme for Interna-
tional Student Assessment), a koji već
dvije decenije postoji kao poseban pro- Profesori od Amerike do Novog Zelanda kažu kako su PISA
gram međunarodne organizacije OECD
(Organizacije za ekonomsku saradnju testovi daleko od savršenih jer su previše fokusirani na uski
i razvoj). Istraživanje, čiji je predmet krug mjerljivih aspekata učenja i naglašavaju da jedini cilj
funkcionalno znanje ili razumijevanje u
oblasti čitanja, matematike i prirodnih obrazovanja nije pripremanje djece za zaposlenje, nego da
nauka, provodi se od 2000. godine, i to
svake tri godine. Na osnovu utvrđenih škole, posebno one javne, u kojima se istraživanja provode,
metodologija, izrađuju se testovi koji bi služe kako bi djecu pripremile za učešće u svim segmentima
trebali pokazati kako petnaestogodišnjaci
primjenjuju znanje koje imaju. demokratskog društva, moralno djelovanje, fizički i duhovni
Istraživanjem je 2018. godine prvi put
obuhvaćen jedan broj petnaestogodišnjaka razvoj, opće (a ne samo materijalno) blagostanje...
(uglavnom učenika prvog i drugog razreda
srednje škole) iz naše zemlje. Prema rezul-
tatima koje je PISA dobila na osnovu svo- na ovdašnji obrazovni sistem i, podra- osnovno i srednjoškolsko obrazovanje po-
jih metodologija, kriterija i testova, među zumijeva se, društvo u cjelini. Dežurni ručivali su nam kako naša djeca “ne mogu
79 zemalja, Bosna i Hercegovina tek je na pametnjakovići, koji od škole uglavnom funkcionirati iz oblasti matematike, pri-
62. mjestu. Zanimljivo je, prvi su Kinezi, imaju “čitanku i veliki odmor”, pa sa- rodnih znanosti i čitanja, ni u školskom
dok među Evropljanima Estonci imaju naj- mim tim o obrazovnim sistemima ne sustavu, niti u privatnom okruženju, kao
funkcionalnije znanje. Dobro stoje učenici znaju ništa, po društvenim mrežama i ni u nastavku školovanja”. Reklo bi se –
u Finskoj, Poljskoj, Kanadi i Americi. Od trećerazrednim portalima (a i gdje bi djeca nam nemaju pojma! Propast! Spasa
zemalja bivše Jugoslavije rezultatima su drugdje kad akademskim kanalima ko- nam nema! Idemo svi iz Bosne!
jedino zadovoljni Slovenci, na 21. mjestu. municiranja nemaju pristupa) uzvikiva- A da li je baš tako? Da li je tačno da
Hrvatska i Srbija su na 29, odnosno 45. mje- li su kako je obrazovni sistem “uništen su petnaestogodišnjaci u drugim zemlja-
stu, dok za nama zaostaju Sjeverna Make- u posljednjih dvadeset godina” (valjda ma, recimo u Zapadnoj Evropi ili Ame-
donija i Kosovo. Slabe rezultate pokazala ovo kako smo kao država samostalni) i rici, funkcionalno pismeniji i spremniji
su djeca na Filipinima, u Libanu, Maroku, kako je “sve nekada bilo daleko bolje” za posao ili nastavak školovanja od djece
Indoneziji, Gruziji, Kazahstanu i Azerbej- (sigurno u vrijeme kada se obrazovna u Bosni i Hercegovini? Ili, kako je mo-
džanu. I sve to prema metodologiji PISA. politika kreirala u Beogradu i partij- guće da nakon ovako loših bosanskih
skom komitetu). škola učenici postižu sjajne rezultate
KAKO IZMJERITI ZNANJE Pojavili su se naslovi tipa: Svako drugo na Zapadu, često kao najbolji u gene-
A nakon što su 3. decembra ove go- dijete u BiH funkcionalno nepismeno, Kata- raciji, a kasnije se upisuju na prestižne
dine rezultati objavljeni, u javnosti su strofalni rezultati na PISA testovima u BiH, univerzitete?
se, bez ikakvog kritičkog stava prema Svaki drugi petnaestogodišnjak funkcionalno Moguće je, naravno, zato što se po-
samom istraživanju i njegovim metoda- nepismen – ne zna pojasniti ni osnovne pri- stignuća, sposobnosti, kompetencije, ne
ma, općenarodni trubaduri počeli utr- rodne fenomene, Evo zašto nam je ovako kako mogu tako jednostavno izmjeriti i što
kivati ko će više drvlja i kamenja baciti nam je i sl. A iz Agencije za predškolsko, naše obrazovanje nije tako loše kako kaže
PISA, nego je, jednostavno, drugačije. Ni-
Da li je tačno da su petnaestogodišnjaci u drugim jedno istraživanje ljudskih sposobnosti,
pa ni ovo, ne može biti sveobuhvatno,
zemljama, recimo u Zapadnoj Evropi ili Americi, dovoljno precizno, niti je realno da bude
funkcionalno pismeniji i spremniji za posao ili nastavak primjenjivo svugdje na istim principima.
Obrazovni sistem u svakoj je zemlji dru-
školovanja od djece u Bosni i Hercegovini? Ili, kako je gačije postavljen i na različite se načine
dolazi do rezultata.
moguće da nakon ovako loših bosanskih škola učenici
postižu sjajne rezultate na Zapadu, često kao najbolji u PISMO OSAMDESET PROFESORA
Da PISA istraživanja nisu “sveta krava”,
generaciji, a kasnije se upisuju na prestižne univerzitete najbolje govori reakcija više od osamdeset
48 12/12/2019 STAV