Page 49 - STAV broj 249
P. 49
“OECD i PISA nanose štetu obrazova-
nju širom svijeta”. Između ostalog, pro-
fesori od Amerike do Novog Zelanda
kažu kako su PISA testovi daleko od
savršenih jer su previše fokusirani na
uski krug mjerljivih aspekata učenja,
dok su manje mjerljive kategorije, kao
što su fizički, moralni, umjetnički ra-
zvoj učenika, potpuno zanemarene. U
pismu naglašavaju da jedini cilj obra-
zovanja nije pripremanje djece za za-
poslenje, nego da škole, posebno one
javne, u kojima se istraživanja provode,
služe kako bi djecu pripremile za uče-
šće u svim segmentima demokratskog
društva, moralno djelovanje, fizički i
duhovni razvoj, opće (a ne samo ma-
terijalno) blagostanje i dr.
Osim toga, smatraju potpuno po-
grešnim da se na osnovu rezultata ovih
istraživanja, koja se provode svake tri
godine, nasilu poduzimaju kratkoročne
mjere jer je, kako s pravom tvrde, obra-
zovanje daleko kompleksnija i ozbiljni-
ja dimenzija svakog društva. Na koncu,
za razliku od UNESCO-a i UNICEF-a,
OECD, kao primarno ekonomska orga-
nizacija koja je uspostavila PISA pro-
gram, u međunarodnim okvirima uopće
nije nadležna da se bavi obrazovanjem i
njegovim razvojem.
Naravno, nema nikakve dvojbe da je
obrazovanje u našoj zemlji zrelo za pro-
mjene, intervencije, modifikacije, nad-
gradnje, revizije i sl. I nikako ne smi-
jemo zanemariti probleme na koje nas
je upozorilo i ovo istraživanje. Ali ako
želimo uraditi kvalitetan posao koji će
imati dugoročne pozitivne efekte na ge-
neracije koje dolaze, onda obrazovanje
moramo promatrati u širem društve-
nom kontekstu, kao jedan manji sistem
u okviru većeg. I to nikako ne može biti
rađeno na osnovu jedne vrste istraživa-
nja, ko god da iza njega stoji i uvjerava
nas da je to jedino ispravno. Valjda sami
trebamo analizirati postignuća i funk-
cionalnost vlastite djece, i to u skladu s
podnebljem u kojem žive i školuju se.
I treba sve uzeti u obzir svako znanje,
a ne samo ono “funkcionalno”, šta god
to značilo.
A sve će nam biti malo jasnije ako
pogledamo iskustva susjeda, koji su nam
bliski po mnogo čemu. Hrvatska, napri-
mjer, u PISA istraživanjima učestvuje već
dvanaest godina, dakle četiri ciklusa. U
tom periodu, iako su pokušavali, Hrvati
nisu uspjeli napraviti nijedan pozitivan
metodičara, univerzitetskih profesora iz ci- ljestvici. Naglašavaju da PISA ne mjeri pomak, a u određenim su segmentima,
jelog svijeta, koji su oštro kritizirali čitav mnoge značajne kvalitete učenika i gene- prema PISA-inim kriterijima, značajno
projekt, ističući da PISA stvara preveliki ralno smatraju da PISA negativno utječe nazadovali. Ali nemojmo zaboraviti da je
pritisak i da se nacionalne obrazovne po- i na obrazovne sisteme i na same učenike. za to vrijeme PISA ostvarila itekako ve-
litike fokusiraju samo na to da joj se pri- Oni su direktoru PISA programa liki utjecaj na njihov cjelokupni sistem
lagode, ne bi li se popeli na kvantitativnoj uputili otvoreno pismo koje nosi naslov obrazovanja. n
STAV 12/12/2019 49
