Page 22 - STAV broj 154
P. 22

politika

                                                                                           povratka u Bosnu ili Hum. Bosna i Hum
                                                                                           u srednjem vijeku bile su zemlje ljudskih
                                                                                           prava, svjetionici prosvjete i avangarda
                                                                                           evropske građanske misli. Bogumili su
                                                                                           prvi protestanti Evrope koji su na svaki
                                                                                           način pružali otpor katoličkoj prisutnosti
                                                                                           na tlu Bosne i Huma. Poglavari rimske,
                                                                                           katoličke crkve u srednjovjekovnu Bo-
                                                                                           snu i Hum pokušali su uvući i udomaćiti
                                                                                           se putem inkvizicije i križarskih ratova.
                                                                                           Znači, katolička crkva od samog počet-
                                                                                           ka nije bila (niti je) prijateljski raspolo-
                                                                                           žena prema državi i podanicima Bosne i
                                                                                           Huma”, smatrao je Mičijević.

poznavalaca historije katoličke crkve u       Mičijević. On se svojevremeno osvrnuo i      PO BRDIMA SE U IME BOGA
BiH. “Oni za ovu svoju tvrdnju ne navo-       na tvrdnje koje ponavlja i Majić o “sveko-   SADE BOROVI
de ni jedan izvor o ma kakvom objektu         likom katoličkom puku u srednjovjekov-
prije džamije, osim pisanja jednog du-        noj Bosni”, u kojoj je provedeno nebroje-        Vratimo se stvarnim povodima rea-
brovačkog lista (SRÐ). Prihvataju tezu        no inkvizicijskih pohoda protiv bosanske     giranja Majića i ef. Šabanovića, odnosno
autora članka o postojanju ‘hrišćanskog’      hereze i pripadnika Crkve bosanske.          nelegalno postavljenim križevima u Sta-
objekta, ali ga preimenuje u kršćanski.                                                    rom gradu u Stocu i reagiranjima Stoča-
Ni autor originalnog članka u SRÐ-u ne            “Oni se uopće ne osvrću na te činjenice  na na Majićev tekst. Za Enesa Ratkušića
navodi izvor svoje informacije pa se ne       kao ni na činjenicu progona nekatoličkog     podizanje križeva unutar zidina tvrđave,
može uzeti s naučnog aspekta kao vje-         stanovništva iz katoličke Španije. U tom     sagrađene prije nekoliko stoljeća, i to još
rodostojan”, primijetio je Mičijević. U       vremenu u BiH dolazi veliki val izbjegli-    pravdati nekakvim historijskim razlozi-
istom tom tekstu i isti autor u SRÐ-u         ca iz Španije. Oni su protjerani od križa,   ma, i tvrditi da je stotine sličnih simbola,
rimokatolike u Hercegovini proglasio          izgubili svoju imovinu, životima plaćali     odnosno križeva u to vrijeme ukrašava-
je Srbima, što je “tragaoce za katoličkim     dan napuštanja Španije. Oni dolaze u BiH     lo okolinu, više je od jeftine demagogije.
crkvenim ostacima ispod džamijskih te-        kao u zemlju mira, slobode i napretka,       “Ljudi u Božijoj službi vjeru su u ta dav-
melja” posebno izritiralo. “Ne možete na      zemlju vjerskih i kulturnih sloboda. Za      na vremena nosili u srcu, lišeni potrebe
takav način pristupati historiji, uzimati     njih križ pored puta bio je podsjećanje na   za estradnim manifestacijama vlastitih
samo ono što vama ili dnevnopolitičkim        stradanja u Španiji”, pisao je Mičijević.    uvjerenja. Po brdima su, slaveći Stvori-
prilikama odgovara za tačno, a odbacati                                                    telja, sadili borove, a ne križeve. Sve su
ono što vam se ne sviđa. Radi se o istom          Nadalje, on je smatrao da mentalitet     prilike da je iz srca današnjih bogoslu-
tekstu i istom autoru. Ili sve ili ništa. Na  građanina Bosne i Huma nije nikada bio       žitelja iščezla ta istinska vjera. Da nije,
ovakav način oni sebe dovode u poziciju       raspoložen prema učenju i organizaci-        zasigurno ne bi imali tako napadnu po-
da, prihvatajući činjenicu da je postojala    ji katoličke crkve. “Bosansko i humsko       trebu za njenim vanjskim manifestacija-
crkva u Stocu na tom mjestu, pristaju i na    plemstvo (većinski bogumilski orijenti-      ma, ikonografijom, scenskim nastupima,
svoje ‘srpske korijene’”, prokomentirao je    rano) samo iz političkih razloga izražava-   kolosalnim projektima, fizikom kao jedi-
                                              li su odanost katoličkoj crkvi. Bilo je to   nom metafizikom, ponašanjem koje samo
                                              katoličanstvo čiji je vijek trajanja bio do  podstiče razdor i mržnju, a ne ljubav kao
                                                                                           temeljnu odrednicu Isusovog poslanja”,
Godina gradnje križeva, 2001, bila je godina najmasovnijeg                                 kazao je Ratkušić.
povratka nehrvatskog stanovništva, uglavnom Bošnjaka, u
Stolac. Dok je grad od 1993. do 2001. godine bio de facto                                      Uprkos brojnim dokazima o srednjo-
isključivo katolički grad, nije bilo potrebe za gradnjom                                   vjekovnim društvenim kretanjima na po-
križeva. Postavljanjem križeva upravo u periodu masovnog                                   dručju Stoca, Majić i u prvom i u drugom
povratka Bošnjaka u Stolac (dakle, ideološke “prijetnje”)                                  reagiranju izričito stoji na stanovištu op-
šalje se jasna poruka da je Stolac isključivo hrvatski,                                    ravdanosti i legitimnosti podizanja križeva
katolički grad, te se stvara privid da je zločin protiv Stoca i                            iznad Stoca. Prema njegovom mišljenju,
njegovih građana trijumf katoličanstva, istakao je Dizdar                                  sami toponimi Križevac, Krstina, Krsta-
                                                                                           ča imaju se razumjeti isključivo kao ka-
                                                                                           toličko, k tomu još i hrvatsko kulturno
                                                                                           naslijeđe, kao da takvih toponima nema
                                                                                           na hiljade širom Bosne i Hercegovine.
                                                                                           “Križevac je, dakle, brdo iznad Stoca na
                                                                                           kojem je izgrađen Stari grad i kao takav
                                                                                           je od pamtivijeka. Stoga, taj lokalitet i
                                                                                           u njemu podignut kameni oltar i križ u
                                                                                           povodu 2000. godine Kristova rođenja
                                                                                           nije neka moja izmišljotina...”, katego-
                                                                                           ričan je Majić. Nelegalnim podizanjem
                                                                                           križeva braniti čin skrnavljenja jednog
                                                                                           spomenika kulture pod zaštitom države
                                                                                           i uz to još pojašnjavati šta je država, pre-
                                                                                           ma mišljenju Enesa Ratkušića, više je no

22 15/2/2018 STAV
   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27