Page 54 - STAV broj 154

DRUŠTVO

i naše ostale običaje u svojim domovima, Upoređujući turistič-
što će sigurno znatno doprinijeti jačanju ku ponudu Islanda i Bo-
povezanosti s našom domovinom. Mi ni- sne i Hercegovine, Čogić
smo velika zajednica na Islandu, ali su se konstantira da iz primjera
prema našim zahtjevima odnosili kao i Islanda možemo mnogo
prema onim od mnogo većih doseljenič- naučiti. Iako Island ima
kih grupacija. Ovakva politika vlasti na mnogo toga za ponuditi
Islandu i briga o doseljenicima dovela je stranim turistima, mišlje-
do toga da u ovoj zemlji skoro da nema nja je da Bosna i Hercego-
kriminala, a opuštena i porodična atmos- vina nudi čak i više. Ovu
fera, koja vlada u svakom kutku Islanda, konstataciju podupire mi-
privlači nove doseljenike. Istina, veoma šljenjima Islanđana koji
je teško dobiti trajni boravak na Islandu, su imali priliku uvjeriti
ali je primjetno da ovo područje postaje se u prirodne ljepote i sve
sve više primamljivo za posjetioce i do- ostalo što naša domovina
seljenike”, konstatira Enisa Čardaklija. Bosna i Hercegovina nudi.
“U više navrata dovo-
dio sam grupe od nekoliko
ISLANĐANI SE INTERESIRAJU ZA desetaka Islanđana u Bo-

BOSNU I HERCEGOVINU
Enes Čogić iz Travnika također pripa- snu i Hercegovinu. Uvijek
da prvoj generaciji doseljenika iz Bosne i mi ističu svoje oduševlje- Hajrudin i Denis u
Hercegovine. Njegov dolazak na Island u nje onim što vide u našoj islandskoj štampi

vezi je sa sportom, a na Islandu se oku- domovini. Posebno mi je ostalo urezano istraživati i učiti. Posebno me raduje to
šao i kao ugostitelj. Čogić je bio pokretač u sjećanje kada sam grupu svojih prija- što imaju veoma pozitivan stav prema
prve ćevabdžinice na Islandu. Ipak, ono telja s Islanda odveo na Vlašić. Bili su Bosni i Hercegovini kao nezavisnoj dr-
po čemu je posebno poznat ovaj Travni- oduševljeni, a neki od njih su čak kupili žavi, ali i njenim stanovnicima, čemu je
čanin jeste kontinuirani humanitarni rad vikendice na Vlašiću kako bi se ponovo svakako doprinijela i naša veoma dobro
kojim je pomogao velikom broju porodica vraćali na ovo predivno mjesto. Čak su integrirana zajednica u njihovoj državi”,
s adresom u Bosni i Hercegovini. “Moja mi govorili da bi u našoj domovini osta- napominje Čogić.
parola uvijek je bila dobro se dobrim vra- li i trajno, što me je posebno oduševilo, Bosna i Hercegovina nema ambasadu
ća, a, upravo vođen tom rečenicom, ne jer, poslije takvih impresija koje ponesu na Islandu. Za bh. manjinsku zajednicu
pridajem veliki značaj tim poduhvatima. nazad na Island, zagarantiran je ponovni zadužena je Ambasada Bosne i Herce-
Svjestan toga da sam Bošnjak, svoj narod i masovniji dolazak Islanđana u Bosnu i govine u Kraljevini Norveškoj na čelu
uvijek stavljam na prvo mjesto, ali nikada Hercegovinu, od čega naša država ima s ambasadorom Nedimom Makarevićem.
nisam bio slijep i bezdušan prema onim samo dodatne koristi”, naglašava Čogić. Ova je činjenica dijelom otežala ozbilj-
druge vjere ili nacije. Jednostavno, ljude Ono što Čogić potencira jeste zain- nije organiziranje Bosanaca i Hercego-
dijelim na dobre ili loše, a od dobrih ni- teresiranost Islanđana za Bosnu i Her- vaca na Islandu. Organiziranjem nekog
kada ne okrećem glavu”, govori Čogić. cegovinu, posebno za sudbinu njenog od udruženja s bh. predznakom znatno
Sa suprugom i četvericom sinova naroda, koji je uslijed agresije bio pri- bi se olakšala međusobna komunikaci-
Čogić živi u gradiću Mosfellsbær, koji je moran utočište potražiti van njenih gra- ja, a eventualne aktivnosti i njegovanje
na Islandu poznat kao mjesto koje bašti- nica. Za razliku od nekih naroda koji tradicije bilo bi olakšano.
ni staru vikinšku tradiciju, a ta činjeni- su nam geografski mnogo bliži, Čogić “U velikoj mjeri smo međusobno
ca privlačna je velikom broju turista koji kaže da Islanđani veoma dobro pozna- povezani. Imamo porodična druženja,
u ovaj gradić dolaze kako bi čuli mitske ju historiju naše zemlje, te da su mu u pomažemo jedni druge, ali svjesni smo
priče o kultnim Vikinzima. razgovorima uvijek isticali da su bili na da to može puno bolje. Na individual-
“Naš je grad veoma zanimljiv stra- strani dobra i istine. nom planu smo većinom svi ostvareni, i
nim turistima jer, pored toga što pruža “Islanđani su veoma dobro upoznati naše porodice također. Ono što fali jeste
izuzetan mir, nudi i historijske priče o sa sudbinom Bosne i Hercegovine. Pri- neka organizacija koja će imati ulogu da
vikinškom naslijeđu Islanda. Priča koja ča o agresiji na našu domovinu kod njih nas povremeno okupi. Druge manjinske
je u vezi s Mosfellsbærom zasnovana je izaziva osjećaj tuge. I bez da im neko od zajednice većinom imaju organizacije i
na mitskim pretpostavkama da je upravo nas priča o tome, izuzetno su informirani mogu reći da je to potrebno i nama. U
na ovom mjestu jedan od slavnih Vikinga o svim dešavanjima tokom te četiri rat- nekim zemljama ambasade potiču me-
zakopao svoje blago koje još uvijek niko ne godine. Drago mi je da u razgovoru s đusobne kontakte, a mi je na Islandu ne-
nije pronašao, što je posebna atrakcija ra- njima mogu primijetiti da ih zanima Bo- mamo. Ono što me ipak posebno raduje
doznalim turistima”, priča Čogić. sna i Hercegovina, te da kao narod vole jeste druga generacija Bosanaca i Herce-
govaca koja je rođena na Islandu i koja je
naš veliki ponos. Obrazovani su i veoma
Čardaklija kaže da su svi oni koji su željeli napraviti poslovni aktivni članovi islandskog društva. Iako
iskorak na Islandu to i uspjeli. Na Islandu trenutno boravi oko postoje iznimke onih koji slabije govore
tri stotine građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a većina bosanski jezik, velika je većina onih koji
tečno govore bosanski. Upravo od ove ge-
njih veoma se dobro privikla na uvjete koje Island pruža. Ipak, neracije u budućnosti očekujem da možda
ono što nedostaje Bosancima i Hercegovcima na Islandu jeste organizira neko naše udruženje čija bi se
udruženje koje bi okupljalo bh. manjinu vrijednost veoma brzo uvidjela”, dodao

je Čogić. n

54 15/2/2018 STAV