Page 59 - STAV broj 154
P. 59

Rudolf Bruner Dvorak,
                                                Krajina 1905. godine
                                                Ruine kule
                                                Hasan-age Pećkog

Stari grad Pećigrad

koji je kasnije u narodu ostao poznat po        ono doba, kada se ponajviše na Krajini        i obračuna, djelovali kao razvaljeno gni-
tome što je prokockao cjelokupno imanje         pjesmom toli proslavljeni turski junaci:      jezdo ljutih stršljenova.
i na kartama izgubio Stari grad i najljepšu     Mustaj-beg Lički i buljukbaša Mujo Hr-
srednjovjekovnu kulu Ostrožac. “Stoga se        njica od Kladuše.”                                Kapetani su u Osmanskom carstvu
može razumjeti pripovijedanje četverice                                                       bili najistureniji ljudi Bosanskog ejale-
pjevača da je začetnica ovih pjesama Tur-           Priča se da je neki sultan pozvao neko-   ta između 1813. i 1826. godine. Odbrana
kinja djevojka s Udbine, ‘Ajka blidolika’.      liko krajiških prvaka u Stambol i naredio     zemlje praktično je ovisila o njima, a naj-
Jedni kažu da je knjigu pjesama nekom           da svaki sa sobom ponese po torbu krajiš-     više ih je bilo u Bosanskoj krajini, koja je,
dala, drugi kažu da su pjevači k njoj do-       ke zemlje. Naredio je da tu zemlju prospu     nakon povlačenja Osmanlija s teritorija
lazili i od nje pjesme primali. Mi smo i        po jednoj odaji i prekriju ćilimom. Sjedeći   Mađarske i Hrvatske na teritoriju Bosne,
takvoj knjizi pjesmarici u trag ulazili. Do     u drugoj odaji, vijećao je s Krajišnicima o   predstavljala prvi bedem i liniju odbrane.
sada bez uspjeha, ali je svakako vrijedno       prilikama na Krajini, pa kako je u to doba    Krajišnici su bili svjesni da je odbrana na-
bilo ovo spomenuti.”                            vladao mir s Austrijom, savjetovao im je      jugroženije provincije turskog carstva u
                                                da i oni budu mirni i da ne upadaju preko     njihovim rukama, a istovremeno su znali
    Poznati hrvatski historičar Radoslav        granice i ne haraju. Krajišnici su prihvati-  da time brane svoju rodnu grudu. Prema
Lopašić nam u svom djelu Bihać i Biha-          li savjet sultanov i čvrsto obećali da će se  izvještajima austrijskih konzula i pogra-
ćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice iz  držati sklopljenog mira. Onda ih sultan       ničnih vojnih vlasti, kapetani su se dijelili
1890. godine donosi svjedočanstva o ne-         prevede u onu odaju po kojoj je bila raza-    na one koji su ispunjavali svoje dužnosti
kim najpoznatijim krajiškim junacima:           suta krajiška zemlja i počasti ih čibukom     u skladu s naredbama Porte i njenih na-
“Dugotrajni otvoreni rat s Turskom za-          i kahvom. Čim su sjeli na krajišku zemlju,    mjesnika u Bosanskom ejaletu i one “koji
ključen je mirom, sklopljenim u Žitvado-        odmah se uzjoguniše i otkazaše posluh.        su omogućavali protuhama i razbojnicima
rogu godine 1606., te su god. 1625. porav-      Razjaren sultan uvidi da je s ovim svoje-     da radi pljačke upadaju na susjednu au-
nane medje na Krajini između Hrvatske           glavim ljudima suvišno svako savjetovanje     strijsku teritoriju”, ističe dr. Galib Šljivo.
i turskoga carstva... Upravo od tog doba        i otpusti ih. (Husein A. Šehić, Hasan-aga     Profesor Šljivo navodi: “Nepovoljna slika
nastojahu kao pomamni krajiški Turci, da        Pećki i druge pripovijetke)                   koju daju austrijski izvještaji o krajiškim
razmaknu granice turske i da posjednu                                                         kapetanima, a posebno o Hasan-agi Pe-
gradove i predjele do Gline i Korane, pa            Da je krajiška narav stoljećima pravila   ćkom, svakako je pretjerana, a ponekad
i prema primorskoj krajini. Nikada nije         probleme, prije svega samim Krajišnicima      i zlonamjerna, ali je ipak činjenica da je
bilo na krajini, počev od Dubice i Kostaj-      i njihovim liderima, svjedoči historija, a    u Bosanskoj krajini bilo ljudi, naprimjer
nice pa sve do Senja i primorja, kao sre-       ona je zabilježila da su krajiški kapetani    Hasan-aga Pećki, koji su dugo djelovali
dinom sedamnaestog vieka, osobito od            svojim odnosom prema zvaničnoj turskoj        ne samo kao izazivači nereda nego i kao
                                                carevini, kao i u pogledu međusobnih svađa

                                                                                              STAV 15/2/2018 59
   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64