Page 61 - STAV broj 431

Januar, 1980. (Izvorni rukopis nosi naslov uvala, dosta muke pri pristajanju, mnogo ili svojevrsnom kazalištu što se imenom zove
„Veslači galije Artemide Efeške“) radoznalosti, previše buke, razmišljao sam, TRGOVINA. Na svakom koraku: bogoi-
to bi bila zapadna obala Male Azije. Zabo- skatelji, žderači žileta, akrobati, pehlivani.
I tako, opet sam u vlasti vode. Mnome ravio sam spomenuti potkušene repove ubo- Džumbus. Priđu uljudno, nude posredstvo
opet gospodari morski car. Kad zamahne gih magaraca, svetu instituciju bakšiša koji da steknete volju. Zatim prosjaci. Ima ih i
moćnim i strašnim trozupcem, najednom otvara put svemu i svačemu, pospana sela, u novoj odjeći. Neki otmjeni svijet. Pružena
se nađem na čudnoj, velebnoj, veličanstve- zatucan izgled nargilaša u čajdžinicama, taštu ruka je, čini se, stvar šarma a ne stida. Slijep-
noj planini sačinjenoj od pjenušavih valova. starost ispred bogomolja, širokogrudu veli- ci i bogalji su nešto nametljiviji. Uostalom, i
Stari morski planinar se brže-bolje uspen- na njih se čovjek brzo navikne. Neobičnije
tra uz visine, cijukne, zaškripi, ponekad i Ko zna s kim su drugovali je promatrati kako pas gubavcu liječi ranu.
jaukne - tada zakukaju sve ptice u okolišu Valjda tako zarađuje svoj kruh nasušni. Uo-
- zapjeni se, izgubi, pa se brod opet ispravi prethodnici jelena iz stalom, ko tvrdi da je to gubavac, da je to
i nastavi mačevanje s vodenim duhovima, Domaševa (Ljubomir, Trebinje)! otvorena, živa rana? Ima mnogo načina da se
zločestim dubinama, tamnim provalijama izazove samilost. Takva vrsta zanata postoji
ili grobnicama morskih vukova. A s kim oni iz Uboskog, oduvijek. Što se može, zanat prešao u uno-
Plovim prema Maloj Aziji. Kao da me snu industriju. Ako nisu zabavljeni bačenim
voze veslači galije Artemide Efeške. Nesa- Podgradinja, Radimlje, zalogajima, lunjaju, ulaguju se, mašu repom,
gledive su dužine nevidljivih vesala koje Lovreča, Glumina, Nikšića, zabavljaju prolaznike. Kadikad u aščinicama
uporno nešto traže. Kao da s njihovih lo- kradu meso. Bučni prodavci nude svoju svetu
patica polijeću neke crne ptičurine, pa se Brotnjica poviše Cavtata, poslovnost. Prevarantska sposobnost se ističe
vraćaju, pjevaju, rone, uzvikuju nemušte, kalinovičke Mirkove kose, na bezbroj načina, a nitko se njome javno
neizgovorene stihove utopljenika. A možda ne hvali. Svatko na svoj način krši ugovor s
iščakareno mjesečevo oko isijava zov jelena. Premilova polja! Svi oni Allahom što ga je u njegovo ime sa svemo-
Poslala ga Artemida. Ako to ona nije učinila, jure i žure, svi se žale, svi gućim sklopio pejgamber Muhamed. Ne po-
javlja se rika jelena s kamene plohe starog maže ni bogobojažljiva odjeća, ni turban, ni
nadgrobnika iz zavičaja. U svakom slučaju, pjevaju, svi se udvaraju svojim vanjski znakovi pripadanja ovom ili onom
prvi eho te rike je rođen u ovoj vodi. Ljubav dražesnicama, na svoj način uzvišenom redu.
je iskonska potreba ovih obala. Ništa nije ni- Ali, avaj, ništa od svega toga.
klo samo po sebi. Sve je u uzajamnostima. I svi ispisuju likovnu i kulturnu Nisu me dočekali hamami, bakarne tepsi-
rika jelena i psikanje zmija. Obala je obalu povijest svojih zavičaja, i svi se je pune baklava, hamali s kamiljom grbom
zvala u ljubavne pohode. Stari nadgrobnici na leđima (gledali smo to u filmu glasovitog
zavičaja odazivali su se brojnim obalama. pozivaju na svog pra-pra, i još Amerikanca turskog porijekla), akšamlije,
Valja samo otvoriti sva čula. I slušati, do- nekoliko puta: pra-pra pretka sevdah, svileni plavi kaputić, tamne galabije
življavati, uživati. Kad rikne jelen s kamene asketa-sufija, vitka minareta džamija, čaršij-
plohe stećka iz Dalmacije ili Hercegovine, iz okružja Artemide efeške, u ska gungula, poziv na uzdržljivost odmah
on se to odaziva Artemidi efeškoj. Šalje lju- mnogo čemu vladarice svijeta, pokraj golišave reklame da se u tom i tom
bav i naklonost. Velike vode ne umiju i ne sokaku može dobiti djevojka po meraku za
žele skrivati davne i tajne dozive. Ko zna s pogotovo grada Efeza, efeškog bezvrijedan iznos lira...
kim su drugovali prethodnici jelena iz Do- dijela Male Azije, pa rodnog Naprotiv, dočekao me lučki grad bez
maševa (Ljubomir, Trebinje)! A s kim oni iz luke. Bilo nekad more uz svoj grad, i grad
Uboskog, Podgradinja, Radimlje, Lovreča, mjesta Delosa, pa brojnih uz more, jedno bez drugoga nije moglo ži-
Glumina, Nikšića, Brotnjica poviše Cavtata, otočića, uvalica, mediteranskih vjeti, od Odeona do velike lokve bilo jedva
kalinovičke Mirkove kose, Premilova polja! šest stotina metara, pa grad nestao, izgubio
Svi oni jure i žure, svi se žale, svi pjevaju, zakutaka, poznatih ili se u moći i slavi svojoj staroj, zidine mu i
svi se udvaraju svojim dražesnicama, na svoj nepoznatih grčkih naseobina slavne spomenike kljucalo vrijeme, potresi,
način svi ispisuju likovnu i kulturnu povi- kuge, ratovi i, eto tako, grad Efez razmrv-
jest svojih zavičaja, i svi se pozivaju na svog iz vremena prije Krista, iz ljen, a more se lijepo povuklo, nema ga na
pra-pra, i još nekoliko puta: pra-pra pretka vidokrugu, osim ako se nije skrilo u podze-
iz okružja Artemide efeške, u mnogo čemu vremena kad se Domaševo nije mnim pećinama u očekivanju da opet na-
vladarice svijeta, pogotovo grada Efeza, tako nazivalo, kad se Ljubomir raste nenadmašna slava grada Efeza, pa da
efeškog dijela Male Azije, pa rodnog mjesta mu more opet bruji i šumi, da ga uspavljuje
Delosa, pa brojnih otočića, uvalica, medite- kao praslavenski idiom nikako i budi, da mu šalje razne čarolije i radosti.
ranskih zakutaka, poznatih ili nepoznatih nije mogao pojaviti u ilirskoj Jedva čekam da pronađem taj kamen što,
grčkih naseobina iz vremena prije Krista, navodno, još čuva predstavu Artemidina je-
iz vremena kad se Domaševo nije tako na- onomastici. lena. Gdje je taj kamen? Gdje su zmije efeš-
zivalo, kad se Ljubomir kao praslavenski ke? Mislim, one na kamenu, zmije antičkih
idiom nikako nije mogao pojaviti u ilirskoj kodušnost prodavaca raznih đinđuva da za skulptora? Jedan od najpoznatijih gradova
onomastici, kad su se jeleni svojom rikom malu svoticu utrape ogromnu bezvrijednost... mediteranskih pretkršćanskog doba, da li je
prisnije i jasnije sporazumijevali bez obzi- Očekivao sam prodavce kuhanog kukuruza i Efez učinio nešto, da li je što mogao učiniti
ra s koje obale našeg šireg okružja upućivali koštica od bundeva, simite, lepinje, somune, da od zaborava sačuva svoju velebnu slavu?
svoje prvo poganske pa kršćanske molitve za bezbroj vrsta pečenog mesa, istočnjački sjaj u Artemida, najprsatija dobrodateljnica u pro-
plodnost i plodotvoran tranzit ljudske duše ophođenju, kićenu odjeću, zašiljene papuče, storima našeg kulturnog kruga, svemoćnica
do konačnog odredišta. poslovnu živahnost, uvelike otuđene hama- Artemida, što je učinila, što je mogla učini-
Malo oplićale luke, malo nedovoljno le (nosače), prepredene vodiče, sveznadare, ti za spas svojih jelena na kamenu? (Otku-
izraslih brda, malo čarolijama opčinjenih brojnu kliku stranaca u komičnom odnosu da jelen na stećku, otkuda zmija na stećku)

STAV 9/6/2023 61