Page 62 - STAV broj 431

KULTURA

Grad poznat još iz predgrčkih vremena. na porfirnim stupovima, na kapitelima, na komore Artemidina hrama, a robovi su od-
Njime vladaju Lidijci, Perzijanci, Rimljani, agori, na akroterijima hramova, na timpa- lazili na tržište.
Goti, Bizantinci, Arapi, Turci. Svatko na sebi nima, reljefima, u javnim zgradama. Efez I, eto, od svega toga – ništa. Efeza već
svojstven način bilježi svoje ime. Slavu Efeza je imao bogove ljubavi, medicine, nebeskih odavno nema živa. U staroj zemlji sjaja i bo-
širi jedna od najmonumentalnijih građevi- znamenja, vode, oluje, plodnosti podzemlja, gatstva stvaranja više nema. Ni rađanja, ni
na antičkog doba, jedno od sedam svjetskih stvaranja a i razaranja. Efez je imao i jelena. umiranja. Efeške čete su već odavno nestale.
čuda - Artemision, hram posvećen božici Efez. Grad značajan i veleban u svim Davno je Artemida ostala bez svoga hra-
mjeseca, lova i šuma, zaštitnici mladića i razdaljinama povijesti. Imao je sjedine prije ma. Ona više u njemu ne prima one koje treba
djevojaka, sestri Apolonovoj, Artemidi. Mra- nego što su učenici Isusovi došli propovije- pomoći svojom zaštitom. Više ne posjeduje
morni hram su prije dvije i pol tisuće godi- dati novu vjeru. Nije mu lako odrediti dan moć da šalje kugu. Nije više zaštitnica djevi-
na sagradili arhitekti Hersifren i Metagen, rođenja. Ne pomažu ni analogije. Maglovi- ca. Ne pomaže životinjama. Ne pravi hajke
a ukrašavali kipari Praksitel i Skopas. Oda- ti dani predaje kažu da je bio rodno mjesto na jelene. Ne izaziva rašćenje bilja. Nije više
brani majstori pronašli su tada nova oruđa bogova iz grčke mitologije. Grad-vladar. zaljubljena u svadbu, brak, rađanje. Nije više
za obradu tvrdog kamena: dubač, probojac Grad-svetac. Grad-mučenik. Grad-proi- mlada. Ne ide u lov. Nije bezbrižna. Rijetko
za vajarske radove, razne vrste dlijeta i pila zvođač. Grad-trgovac. Grad-gradova. Rado je vidimo s lukom i tobolcem na leđima. Lo-
bez zubaca za sječenje najtvrđeg kamena. Za su ga posjećivale Amazonke, ljepotirale se vačko oružje se uvelike izmijenilo. Ni šume
transportiranje stupova, blokova i drugog popločenim ulicama i zavodile građane i nisu više ono što su bile. Nema bučne svite
materijala Hersifron je pronašao naročitu mornare. U tom gradu se Herkul borio s nimfi, ni razdraganog smijeha zaljubljenih
napravu u obliku drvenog okvira na dva ko- ratničkim ženama. Građevine bijahu pozi- udavača. Vrijeme ima običaj da razori čak i
tača. Dva reda stupova, ukupno sto i četrde- dane za VJEČNOST. Bio je domaćin Alek- velebnu kuću jedne Artemide Efeške. Po-
set, ukrašenih figuralnim reljefima. Bijaše to sandru Velikom, Hanibalu, Brutu, Kasiju, mažu mu potresi, paljevine, poplave, ratovi.
krupan dar gradu Efezu. Taj grad tada bija- Pompeju, Ciceronu, Augustu. Apostol Pavao Rimljani. Ne vrijedi nabrajati. Sanjao jed-
še glavno središte za razmjenu istočnjačke i tu je propovijedao svoju vjeru i tu je bačen nom Efez da će biti živ pokopan, a onda ga
grčke robe. Imao je vodeći trgovinski značaj divljim zvijerima u Amfiteatru. Tu je umr- je vrijeme bacilo u tamnicu - debele naslage
na obalama Egejskog mora. Ugled mu je do- la Marija Magdalena. zemlje. Čamotinja. Zaborav. Efez je preselio
nosila i proizvodnja robe neviđene kvalitete. U svetilištima efeških hramova postav- u donji, podzemni svijet. Priklonio se bogo-
Od anadolijskog zlata efeški majstori pravi- ljene su monumentalne skulpture božan- vima smrti iz vlastite mitologije. Zajedno sa
li su skupocjene nakite. Glinene posude za stava, ponekad rađene i od zlata i slonove čitavom svitom mramornih kuća, zajedno sa
ulje ili vino i lampe za osvjetljenje, ukraše- kosti. Efežani su njegovali skladnost obli- svim što ga je resilo, grad Efez se lišio ispra-
ne motivima iz domaćeg vidokruga, bijahu ka, a grandioznost su donekle zapostavili. znosti ovoga svijeta i preselio u kuću istine.
tražene nadaleko. Saveznik Atene, Efez je Voljeli su parne brojeve. Eno ih na plitkom Gradske četvrti Efeza iz helenističkog i
neprijateljici Atene Sparti davao pomoć u reljefu friza, eno ih u obliku pune plastike rimskog doba otkrivene su sloj po sloj počet-
novcu, žitu i suhom grožđu. Grad se razvija na timpanima. Kamen do kamena. Jedar kom ovog stoljeća. Gradske zidine s visokim
pod znamenjem jelena. Artemidina jelena. do mršavog, ponosan do kolebljivog. Čitava kulama pojavljivale su se kao demoni bolesti,
Gordio se na gradskom grbu, a i na brojnim religija kamena. Nijemi svjedok nekadašnje potom kao čuvari velebnog blaga i naposljet-
efeškim proizvodima. Kao što su razni bo- moći grada Efeza. Njegove čete su upadale ku kao mudri duhovi upućeni u budućnost.
govi egzistirali u svijesti pučanstva, tako je i u Frigiju i Lidiju, pljačkale i robile, pusto- Kipovi su bili glasnici nepoznatog. Teatar bi-
jelen boravio kao kameni ukras u Amfiteatru, šile. Dragocjenosti su pohranjivane u tajne jaše tužno opremljen. Ostao samo kamen, a

O AUTORU

Književnik Nusret Idrizović (Bijelo Po- i usne“; monografiju „Kozara“; knjigu
lje, 1930 – Zagreb, 2007) bio je po- pripovjedaka „Borkina ljubav“ te roma-
znat kao pisac povijesne sudbe Bosne ne „Ne zaboravi sviralu baćo“, „Smrt
od srednjovjekovlja do danas. Najbo- nije kraj“, „Mrav i aždaha“, „I noć… i
lju je recepciju doživio u Hrvatskoj, dan“; „Divin“, „Ikona bez boga“ i „Vuč-
gdje je primio dvije ugledne nagrade je grlo“. Autor je mnogih radiodrama i
(knjiga „Kolo bosanske škole smrti“ radiokomedija, između kojih izdvajamo:
dobila je nagradu Željezare Sisak „Bezazlene vukove“, „Obračun“, „Koga
kao najbolja knjiga eseja objavljena voli Ladislava“, „Pismo idolu“, „Nasilje
u bivšoj Jugoslaviji godine 1984., a hipotalamusa“, „Apage, satanas“. Uz
knjiga „Kolo tajnih znakova“ nagrađe- to Idrizović je dramatizirao više od sto-
na je najvišom hrvatskom nagradom tinu romana domaćih i stranih autora
„Vladimir Nazor“). No, taj proces pre- za zagrebačku radijsku emisiju „Radio
poznavanja još nije završen jer riječ roman“. Napisao je nekoliko scenarija
je o pjesniku, romansijeru, esejistu, i sinopsisa za dokumentarne i igrane
radijskom piscu i dramaturgu. Nje- filmove, a prevođen je na više jezika.
gova trilogija, koja uz rečene knjige „Stav“ iz autorove bogate književne
ubraja i naslov „Kolo svetog broja“ po ostavštine objavljuje slabo poznate
svojoj stilskoj i sadržajnoj osebujnosti putopisne eseje. Žanr je to u kojem
i danas zadržava kultni status. Spo- je Idrizović briljantno funkcionirao te
menimo još njegove knjige pjesama: je doista velika šteta da iza sebe nije
„Tišine se ne mogu odreći“, „Zvona ostavio obimniju građu.

62 9/6/2023 STAV