Page 53 - STAV broj 177
P. 53

Fatihova džamija                                           Džuma na musalli

    Kada su zauzeli Kamengrad, Osman-         Mezar s oklopom
lije su ga učinile sjedištem nahije koja je
pripadala župi Sana. U gradu je bila smje-    džamija koja se nalazila na kapikuli i po   preneseno u Majdan. U posljednja dva
štena posada, na čijem je čelu bio dizdar,    svom izgledu bila je slična džamijama koje  stoljeća, u okolini Kamengrada nastalo
dok je policijske poslove u podgrađu obav-    su se nalazile na kapi-kulama u tvrđava-    je više naselja, a sam grad podijelio se na
ljao prvo subaša, a kasnije vojvoda. Nešto    ma Podzvizd i Havala. Od 1624. godine       naselja Donji i Gornji Kamengrad.
kasnije, oko 1541. godine, osnovan je Ka-     Kamengrad je postao sjedište kapetanije,
mengradski kadiluk, koji je u početku obu-    u koju su spadale i varošice Stari Majdan   BALI-BEG IZ KAMENGRADA
hvatao, po prilici, teritoriju koju obuhvata  i Sanski Most, koji se u to vrijeme zvao
današnja općina Sanski Most. Od 1565.         Vakuf, nakon čega je grad nešto oživio.         Kamengrad je bio od neprocjenjivog
godine pa do sredine 17. stoljeća njegova     Ova je varošica propala krajem 17. sto-     strateškog značaja, pa su njegovi rani-
se teritorija povećavala sve do Cetingrada.   ljeća, kada je sjedište kadije i kapetana   ji gospodari, hrvatski i ugarski plemići,
Vjerovatno su ovom kadiluku oko sredi-                                                    veoma često nasrtali na ovaj grad kako bi
ne 16. stoljeća pripadale i nahije Ključ i
Bjelaj. Krajem 16. stoljeća Kamengrad je
bio u sandžaku Bosni, zatim do iza 1626.
godine u sandžaku Bihać. Značaj utvrde
Kamengrada počeo je opadati padom Bo-
sanske Krupe 1565. godine.

    Podno kamengradskog utvrđenja, u
vrijeme osmanske uprave u Bosni, sagra-
đen je Donji Grad, kojeg stanovništvo na-
ziva Palankom. Donji Grad bio je zaštićen
visokim zidovima s palisadama, unutar
kojih se sklanjalo okolno stanovništvo
u slučaju neprijateljskog napada. Ostaci
kamenih zidova vidljivi su i danas, iako
su već odavno zarasli u šumu, visoki od
pet do sedam metara. Stariji historičari
govore o džamiji iz vremena sultana Fa-
tiha koja se nekad nalazila unutar Palan-
ke. Smatra se da je to bila manja drvena

                                                                                          STAV 26/7/2018 53
   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58