Page 58 - STAV broj 177

DRUŠTVO
DOVIŠTA – KONTINUITET
BOSANSKE DUHOVNOSTI
Moliti se može samostalno, u gluho
doba posljednje trećine noći, kada se dove
ne odbijaju, a može i kolektivno, u grupi
od desetak, stotinjak ili hiljadu ljudi. Ova-
kva, kolektivna dovljenja obično podra-
zumijevaju mjesta na kojima se vjernici
okupljaju, poznata kao dovišta. U Bosni
i Hercegovini se makar jednom godišnje
na dovištima okupljaju hiljade vjernika.
Iz njih izviru ostaci bošnjačke duhovne
kulture, kulture starih bogumila, a ona su
i nepobitan dokaz kontinuiteta bosanske
duhovnosti, bosanske države i autohtono-
sti Bošnjaka. Najpoznatija dovišta u BiH
jesu: Ajvatovica kod Prusca, Karići kod
Vareša, Divič kod Zvornika, Vrelo Bune u
Blagaju kod Mostara, Djevojačka pećina u
naselju Brateljevići kod Kladnja (pozna-
tija kao Brateljevićka pećina), Dobre vode
(Foča), Husremovac podno Treskavice,
Dovište u Avdibašićima, Ključko dovi-
šte, dovište Lastavica (Zenica), Šehova
korija (Sarajevo), Živčići-Vukeljići (Foj-
nica), dovište Solun kod Olova, dovište
Ratiš između mjesta Srebrenik i Grača-
nica, dovište na rijeci Spreči, dovište u
Toplicama kod Živinica, dovišta u Prelju-
bovićima, Turkovićima, Miletine, Točlice,
Petov do (Vratar), Gvoždevići, Kruševci,
Šaševci, Vrući (Ozren), Drinčići, Duma-
njići (Borike), Kutino groblje (Rogatica),
Poljanici (Rogatica) itd.
Dr. Elvir Duranović, naučni saradnik
u Institutu za islamsku tradiciju Bošnja-
ka, kaže kako su bosanska dovišta uglav-
nom u prirodi i pod vedrim nebom. “Njih
Bošnjaci od Jurjevdana do iza Aliđuna
posjećuju i na njima uče dove. To su dva
međaša za stare Bošnjake, i jedan i drugi
povezani su ne s kršćanstvom već s pre-
dislamskim stanovništvom. I Jurjevdan
i Aliđun su poput svih većih kršćanskih
blagdana dobili svoje mjesto. Kada cr-
kva nije uspjela izbaciti i iskorijeniti
neke običaje i blagdane koji su postoja-
li u narodu, onda ih je ona jednostavno
preobukla i dala im kršćansku formu. Ri-
ječ ‘dovišta’ prijevod je naše stare riječi
‘molitvišta’, a u Bosni još uvijek postoje
58 26/7/2018 STAV
mjesta koja se zovu upravo ‘Molitvišta’”,
pojašnjava Duranović i dodaje da nije
došao do informacije da na evropskom
kontinentu, kao i u većini islamskog
svijeta, neko ima ovako bogatu praksu
kakva se baštini u BiH.
“Naravno, postoji praksa u cijelom
islamskom svijetu da se posvećuju turbeta
koja su sama po sebi svojevrsna dovišta,
međutim, na ovaj način kao što je slučaj
u BiH da se izlazi na vrhove planina, ide
u prirodu, pored izvora rijeka i da se tu
čini dova, toga nema nigdje drugo. Do-
višta u BiH uglavnom su vezana za njen
centralni dio, prostor srednje, sjeveroi-
stočne i djelomično južne BiH. Nema-
mo dovišta u Sandžaku, nemate ih na
krajnjem jugu, nemate ih ni na sjeveru.
Vjerovatno je u centralnoj Bosni taj pret-
kršćanski sentiment bio najjači odakle i
kreće bosanska država.”
Duranović dovišta klasificira na: pre-
dislamska molitvišta, kišna dovišta, ka-
lendarska i svakodnevna dovišta. On tvrdi
da su ona i pokazatelj koliko su Bošnjaci,
zapravo, ukorijenjeni na ovom prostoru.
“U Takvimu Islamske zajednice u BiH i
kalendaru dovišta na prvom mjestu nala-
zi se dovište Dobre vode kod Foče, koje
se održava u prvi utorak poslije Jurjeva.
Nakon toga, dolazi Buna kod Mostara,
onda Ajvatovica, koja se održava u sedmi
ponedjeljak poslije Jurjeva, a poslije Ajva- ovih dana ćemo ponovo biti na testu da
tovice imamo Musallu u Sanskom mostu,
koja se održava na prvi petak u julu. Ona
je uvedena neposredno nakon agresije na
Karići Dobre vode
Ajvatovica, danas
Bosnu i Hercegovinu kako bi se očuvala
uspomena na dolazak sultana Mehemda
Fatiha i prvu džumu klanjanu u Bosni i
Hercegovini. Zatim dolaze Karići, koji
se održavaju posljednju nedjelju u julu,
a onda i dova u Djevojačkim ili Bratelje-
vićkim pećinama”, kaže Duranović.
Ajvatovica je najveće dovište musli-
mana u Evropi i jedno je od najstarijih
na prostoru Bosne. Ima tradiciju dugu
oko 500 godina, a datum obilježavanja
veže se za predislamsku tradiciju Bosne,
pa početak Ajvatovice pada na sedmi
ponedjeljak po Jurjevu. Ovogodišnjoj
Ajvatovici prisustvovao je reisul-ulema
Husein ef. Kavazović, koji je govorio o
značaju Ajvatovice za Bosnu i Bošnjake.
“Došli smo na naš bosanski duhovni sa-
bor, pred stijenu Ajvaz-dede, da obnovi-
mo naš nijet, naš istikamet i našu dovu,
da ćemo raditi, boriti se i Bogu upući-
vati dovu da primi plodove našeg rada.
Došli smo da obnovimo naš san o mir-
noj Bosni, o boljim vremenima iz vakta
Kulina bana, o dobrim ljudima koji su
hodali i koji i danas hodaju ovom pre-
krasnom zemljom. Pitaju nas šta je Aj-
vatovica. Ona je duhovna smotra snage
i jedinstva bosanskih muslimana. Sva-
ke godine dolazimo ovdje da pokažemo
i obnovimo tu svoju snagu, svoj kuvet. I
pokažemo sebi i drugima koliko smo vi-
talni kao narod, koliko smo svjesni svo-
jih korijena, naše zemlje Bosne i njenog
postojanja, naše spremnosti na žrtvu da