Page 48 - STAV broj 435
P. 48

DRUŠTVO
                  DRUŠTVO
                  DRUŠTVO

              Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (41. dio)

              KAD SE TENDERSKI




              VABI NA NEKI SIMPOZIJ







              Piše: Alen KALAJDŽIJA
              Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta za
              jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je obavljao i
              funkciju direktora u dvama mandatima. Njegova područja
              zanimanja jesu lingvistika i historija jezika. Do sada je
              ukupno objavio 72 rada, uključujući izvorne naučne članke,
              stručne radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao na
              54 domaće i međunarodne naučne i stručne konferencije,
              simpozija i okrugla stola, od čega su 25 učestvovanja
              od izbora u zvanje višeg naučnog saradnika. Učestvovao
              je na više od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz
              oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta
              za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora u zvanje
              višeg naučnog saradnika, te je bio recenzent niza različitih
              naučnih i stručnih djela iz oblasti bosnistike.



               NAPOMENA O SPOMINJANJU                                           NIJE LAHKO BITI GOTOVAN

                Koji su ušli dublje u probleme leksičke   spomenuti, spomen, spomenik, koji su   Ima jedan izraz koji u dobroj mjeri sublimira
                norme, znaju da je na bosanskom ne-  nastali od prefi ska s-, potom prefi ksa   psihološki profi l hronično nezadovoljne oso-
                standardan oblik pomenuti, kao i dru-  po- te korijena -men- (gdje je inače u   be kojoj su svi krivi a samo ona nije, osobe
                ge izvedenice, te da su normirani samo   korijenu stajao jat: měn-), a u prijevoju   koja čeka da joj neko drugi – roditelj, dijete,
                oblici u kojima se javlja prefi ks s-, kao   vokala prisutna je promjena u nesvrše-  društvo i njima slični subjekti – dadne ono
                spomenuti, spomen, spominjanje, oda-  nom vidu, gdje se u osnovi javlja -min-:   što im po prirodi prava pripada – neku vrstu
                kle dolazi i jedini prisutan oblik spome-  s-po-min-ja-ti, za razliku od svršenog,   nafake, lagode, rahatluka, ali u svemu tome
                nik i sl. Također, ova normativna forma   koji je nastao od s-po-men-nu-ti. Ka-  oni su samo puki posmatrači, izopćeni od sva-
                vrijedi i u hrvatskom standardu.   kve su tvorbene mogućnosti u našem   kojakih dnevnih i drugih obaveza. Za takve se
                Prema podacima koji se mogu naći u ra-  jeziku, govori i oblik opominjati, koji ne   kaže – gotovan, tj. onaj koji čeka da mu drugi
                zličitim normativnim i etimološkim priruč-  trpi prefi ks s- jer bi to očito utjecalo na   ugotovi, zgotovi, priredi, servira, dade. Mož-
                nicima, korijen ovdje tretirane lekseme s   značenje, jer opominjati i opomenuti kao   da su joj sinonimne riječi lijenčina, ljenčuga,
                njezinim izvedenim oblicima veže se za   i opomena imaju razvijeno drugo znače-  dembel, ali je sigurno izvjesno da je gotovan
                osnovu pomen, koja je izvedena iz prasl.   nje, baš kao i napomenuti, napominjati,   stilski markiran, a ne smije se zaboraviti da po-
                *měniti (odakle je izvedena i riječ mijenje   napomena, ali i uspomena itd. Prema   neke riječi stvaraju tzv. emotivne asocijacije,
                – mišljenje, smatranje, razmatranje), a što   tome, teško se u cjelini mogu opisati   među kojima i gotovan ima svoje mjesto, kao i
                ima uporednicu u nekim germanskim, a   sve tvorbene mogućnosti bosanskog   brojne druge lekseme. Ova riječ očito je svo-
                vjerovatno i romanskim osnovama, pri   jezika – kako to pokazuje samo primjer   jevrsni neologizam kojim se, od ko zna kojeg
                čemu je na korijen dodan prefi ks po-,   riječi u kojoj je prasl. korijen *měn-. „I   doba, nazivaju osobe s opisanim psihološkim
                dajući oblik pomen. Riječ pomen saču-  spomeni u Knjizi Musaa...“   profi lom. Odatle u jeziku dolaze i gotovanka,
                vana je u pravoslavnoj tradiciji, značeći   Dakle, u biranom izrazu, u odvaganoj   gotovanluk. A u modernom dobu, uglavnom,
                sjećanje na umrlog nakon određenog   bosanskoj jezičkoj praksi, samo se spo-  nema mjesta gotovanluku. I dok ovo pišem,
                vremena (tzv. četeresnica ili godišnjica i   minje, samo je spominjanje, i samo je   čujem u autobusu neku gospođu koja, kao
                sl.). Inače, ako se govori o izvedenicama   spomenik – dakako. Ali tu su i opomi-  da zna o čemu razmišljam, govori: „Mora se
                i osnovnoj riječi, standardiziran je oblik   njati, opomena, uspomena, napomena...  raditi, ma kaki...“



              4 8   7 / 7 / 2 0 2 3   S TA
              48  7/7/2023 STAVV
   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53