Page 49 - STAV broj 435

NAVABILO GA VAPKOM U ZAMKU

Kako je već kazano, ima riječi koje su napola puta između i na samog čovjeka. Zbog toga ne treba biti začuđen kada iz
standarda i tzv. supstandarda. To može biti čak i slučaj sa Slovenije stigne dopis u kojem se nekoga vabi na neku, npr.
starim leksemama koje su naslijeđene još iz prasl. doba, kao naučnu konferenciju gdje u naslovu pozivnice stoji – Vabi-
što je to npr. glagol vabiti, koji je poprilično rasprostranjen u lo. A vabilo je upravo pozivnica! Biti vabljen zapravo znači
narodnom idiomu. Prema standardološkim rječnicima, ova biti pozvan. Možda u slovenskom poimanju ovoga glagola
leksema prvenstveno znači zvati odnosno mamiti životinje, ovo vabljenje ima neku dodatnu konotaciju jer se na bosan-
obično domaće, mada se to može raditi i s divljim životinja- skom može shvatiti da se vabi, tj. da se mami, a zaista onaj
ma. Kad ovaj glagol ima preneseno značenje, on se može ko poziva na nešto, to čini i iz pozitivne pobude da se bude
koristiti i za pozivanje ljudi, premda može imati i značenje ma- primamljeno. No, to je ipak otvoreno pitanje za koje se ne
mljenja, iako je dominantno u svrhu zvanja, pozivanja. Ova- može sa sigurnošću tvrditi, iako u bosanskom jeziku pozi-
kva metaforička upotreba ima svoju specijalnu upotrebu jer vanje i mamljenja imaju neku zajedničku semantičku kom-
uključuje kategoriju „životinjskog“, kada se odnosi na ljude. ponentu. Zato su granice svoga jezika ujedno i granice vla-
Zanimljivo je kako navedena leksema u nekim slavenskim stitog znanja i načina dekodiranje vanjezičkoj svijeta. Tako,
jezicima ima primarno značenje pozivanja ljudi i bez dobra u bosanskom, ako se neko povabi, zavabi, vabi, to ima neku
poznavanja tog jezika ne može se sa sigurnošću znati pre- dodatnu semantičku poveznicu.
cizno značenje koje postoji u datom jeziku. Tako je zanimljivo Ostat će u pamćenju riječi jednog starog svjedoka zločina iz
da u bosanskom relativno bliskom jeziku, kakav je slovenski, Drugog svjetskog rata, kada su u jugoistočnoj Bosni zločinci
ovaj glagol ima značenje pozivanja ljudi. Naravno, ovakva vabili preplašeni narod da im se preda. U ovom primjeru može
upotreba govori i o duboko ukorijenjenim značenjima koja se pronaći upravo ona poveznica u kojoj vabiti znači mamiti živo-
se javljaju kao dobrahno etnološki utemeljena, proizlazeći iz tinje, što u konkretnom ima i preneseno, ali i doslovno značenje.
mentaliteta i specifi čnog pogleda na svijet koji se transponira Zato treba oprezno i s riječima i s djelima!

TENDERA MANDARA

Onima koji rade u javnim ustanova- što je čemu priključeno, dodano; u
ma i fi rmama različitih profi la riječ novije vrijeme raspisani oglas za one
tender poprilično je bliska jer izazi- koji nude izvedbu radova.
va negativne konotacije zbog kilavo- Ovaj opis natuknice posebno zani-
sti birokratskog sistema u kojem se mljiv po tome što objašnjava prvo
postupak javnih nabavki može vršiti značenje, koje se odnosi na logi-
na brz i kvalitetan način. Sigurno je stički vagon koji se kači za loko-
da ima i onih kojima ova riječ izaziva motivu. Otuda se vidi semantička
pozitivne konotacije, naročito onda poveznica logistike s onim što ten-
kada se nadaju da će njihova prija- der danas znači, a podrazumijeva
va proći u tenderskom postupku. A svaku vrstu materijalne ispomoći u
postoje i neki treći koji imaju sasvim različitim društvenim djelatnostima,
drukčije asocijacije. No, ovdje nije ri- s tim da ne treba zaboraviti na pro-
ječ o tome kako se provode tenderi, pisane procedure koje zadaju naj-
već se polazi od problema kakva je više glavobolje.
jezičkog postanja ova leksema. Pre- Tender, dakako, nema nikakve se-
ma podacima koji se mogu naći u mantičke veze s izrazom preuzetim
Institutovu Rječniku stranih riječi u iz turskog jezika – tandara mandara,
bosanskom jeziku, to izgleda ovako: što znači „zbrda zdola“, bez reda i
tènder m (engl. tender), neposredno rasporeda (Škaljić), iako tender koji
uz lokomotivu prikopčan vagon sa se ne provodi po redu i redoslijedu
zalihama vode i goriva; uopće: ono može zaista biti tandara mandara.

SA SIMPOZIJA O JEZIČKOJ TOLERANCIJI

Prije nekog vremena odštampan je zbornik radova s Trećeg simpo- slovenskom i hrvatskom, dok je u većini ostalih jezika slavenske
zija o bosanskom jeziku. To bezbeli znači da je bio i drugi simpozij, provenijencije uzet u obzir izvorni oblik. Dakako, pitanje utemelje-
pa i prvi. Dakle, riječ simpozij u bosanskom jeziku piše se upravo nosti jednog ili drugog oblika i dalje je otvoreno, usljed čega ostaje
tako, a ne *simpozijum, kao što to nije, uzgred kazano, ni *litijum, pitanje opredjeljenja da se oblik riječi uzima etimološki ili pak da
*magnezijum, *direktorijum, *kolokvijum, *delirijum i brojni drugi izrazi se oblik riječi prilagođava i pojednostavljuje.
preuzeti većinom iz klasičnih evropskih jezika – grčkog i latinskog, Veliki borac za bosanski jezik – Alija Isaković – bio je za ovo rje-
koji završavaju na datu gramatičku osnovu. U bosanskom jeziku šenje pojednostavljivanja, i danas je u bosanskoj normi ovaj oblik
primijenjen je kriterij pojednostavljivanja, jer se odbijanjem nastavka općeprihvaćen, iako se još uvijek mogu čuti poneki govornici bo-
-um u značenjskom smislu ništa ne mijenja. Ova zakonomjernost sanskog jezika kod kojih je prisutan *simpozijum, *magnezijum,
prisutna je sporadično i u nekim drugim slavenskim jezicima, kao *kolokvijum.

49
STAV 7/7/2023 49
2
/
0
3
2
7
V
TA
S
/
7