Page 74 - STAV broj 435
P. 74

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA


              NEMA BOSANSKE NARODNOSTI, BOŠNJAK


              JE JEDINO IME OD KULINA BANA



                 Sasvim je logično i konsekventno da je zemlja, koja je ima-
              la svoju posebnu državnost, svoju posebnu vjeru i svoje poseb-
              no pismo imala i svoje posebno nacionalno ime bosansko i svoj
              posebni naziv za jezik i to bosanski. Ja znam da je danas ovaj
              naziv crvena ćoha za mnoge i ja osjećam sve one prigovore i na-
              padaje, kada se već pomene ovo ime, koje se danas gotovo ri-
              jetko nađe u našoj literaturi ili štampi. Ali postoji istorijski fa-
              kat da su se naši pređi zvali Bošnjacima ili Bošnjanima sve od
              Kulina bana, pa do iza okupacije Bosne i Hercegovine i da je
              ime Bošnjak gotovo jedini naziv koji sretamo u našoj starijoj i
              svoj stranoj literaturi, kada je god govor o nama. Pa i danas naš
              muslimanski seljak neće kazati, da govori srpskim ili hrvatskim
              jezikom, nego bosanskim. Pa i pravoslavni i katolički seljak (u
              koliko propaganda nije u njega dublje zašla) kaže da govori bo-
              sanski. Pod srpskim on razumije vjeru, a pod hrvatskim on ra-
              zumije ono što je u Hrvatskoj! Naši iseljenici u Turskoj, koji su
              iselili prije ove nacionalne hajke na nas i koji su najmjerodavniji
              za prosuđivanje ovoga problema, osjećaju se samo Bošnjacima
              i kažu da govore bosanski. Pa i oni iz Hercegovine kažu da su
              Bošnjaci i da govore bosanskim jezikom. Mora se apsolutno od-
              biti tvrdnja, da je Austrija “stvorila bosansku narodnost”, kako
              to danas neki vole da kažu. Austrija je podržavala neko vrijeme
              ono što je zatekla, a poslije je pomagala da se to ime ubije, kako
              su tražili Srbi i Hrvati.
                 Suljaga Salihagić: „Mi bosanskohercegovački muslimani u krilu
              jugoslavenske zajednice“ (Kratak politički pogled na našu prošlost od
              najstarijih vremena do danas, Banja Luka, 1940)








                                                               LIKOVNI UMJETNIK:
                                                               L  I K  O   V  NI    UM       JE   T  NI   K   :

                                                               ARFAN HOZIĆ
                                                               ARFAN HOZIĆ
                                                               (1928–1991)
                                                               (1928–1991)




                                                                 Islamski  pogled  Bošnjaka  na  umjetnost  imao  je  najviše  utjecaja
                                                                 Islamski pogled Bošnjaka na umjetnost imao je najviše utjecaja
                                                              u oblasti skulpture, što rezultira manjkom umjetnika u ovoj oblasti
                                                              u oblasti skulpture, što rezultira manjkom umjetnika u ovoj oblasti
                                                              likovnosti, što je posljedično rezultiralo i slabijim  zanimanjem za
                                                              likovnosti, što je posljedično rezultiralo i slabijim  zanimanjem za
                                                              skulpturu u Bosni općenito. Tek nakon 1945. javljaju se značajniji
                                                              skulpturu u Bosni općenito. Tek nakon 1945. javljaju se značajniji
                                                              skulptori iz bošnjačke populacije. Među prvima je Arfan Hozić, u
                                                              skulptori iz bošnjačke populacije. Među prvima je Arfan Hozić, u
                                                              čijem se opusu razaznaju refleksije poslijeratnih umjetničkih poja-
                                                              čijem se opusu razaznaju refleksije poslijeratnih umjetničkih poja-
                                                              va. Oblikovao je i u klasičnim, a eksperimentirao i s novim mate-
                                                              va. Oblikovao je i u klasičnim, a eksperimentirao i s novim mate-
                                                              rijalima. Neka njegova djela (Turčin) pokazuju sintezu modernih
                                                              rijalima. Neka njegova djela (Turčin) pokazuju sintezu modernih
                                                              oblika i ekspresije sa sitnom zlatarskom plastikom Orijenta. Hozić
                                                              oblika i ekspresije sa sitnom zlatarskom plastikom Orijenta. Hozić
                                                                          u
                                                                     1928.
                                                                                       a
                                                                                  aroši,
                                                                                                 1991.
                                                                                                 1991.
                                                                     1928.
                                                                          u
                                                                             otor-
                                                                                  aroši,
                                                                             otor-
                                                                                 V
                                                                           K
                                                                           K
                                                                                 V
                                                                                                                   je
                                                                                                                   je
                                                                                        preminuo
                                                              je
                                                              je rođen 1928. u Kotor-Varoši, a preminuo 1991. godine. Završio je
                                                              je rođen 1928. u Kotor-Varoši, a preminuo 1991. godine. Završio je
                                                              je
                                                                                        preminuo
                                                                rođen
                                                                                                      godine.
                                                                                                      godine.
                                                                rođen
                                                                                                            Završio
                                                                                                            Završio
                                                                                       a
                                                                                                       godine
                                                                                                             i
                                                                                                              Akade
                                                                                         u
                                                                                           Sarajevu
                                                                                                  1951.
                                                             Školu za primijenjenu umjetnost u Sarajevu 1951. godine i Akade-
                                                             Školu za primijenjenu umjetnost u Sarajevu 1951. godine i Akade- -
                                                             Školu
                                                                                umjetnost
                                                                     primijenjenu
                                                                   za
                                                             miju za primijenjene umjetnosti u Beogradu 1954. godine. Ističe se
                                                             miju za primijenjene umjetnosti u Beogradu 1954. godine. Ističe se
                                                             da je bio učenik čuvenog Artura Milera. Bio je direktor Umjetničke
                                                             da je bio učenik čuvenog Artura Milera. Bio je direktor Umjetničke
                                                                 galerije Bosne i Hercegovine.
                                                                 galerije Bosne i Hercegovine.
              74
              74  7/7/2023 STAV
   69   70   71   72   73   74   75   76