Page 70 - STAV broj 435

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

PREŠUĆENI DODIRI HRVATSKE I ISLAMA:

EL-MUDŽAHID I EL-DŽEVHER

IZ DUBROVNIKA,

EBU HAMID U SLAVONIJI

evko ef. Omerbašić, nekadašnji da svoje porijeklo vide dalje od osman- života prihvatio njihovu „bezvjericu“
hrvatski muftija, vrsni je skih prodora, bio je unaprijed osuđen (islam). Ismaelićane i Saracene u Ugar-
poznavatelj arapskog jezika na “nedolične fantazije”, primjećuje skoj spominju i hrvatski povjesničari
Šte je uz vjersku funkciju Omerbašić. To se dogodilo dr. Vladimiru Tade Smičiklas i Ivan Kukuljević-Sak-
povremeno objavljivao publicističke i Mažuraniću, kada je u svojim istraživa- cinski u svojim Corpus Diplomaticus, ali
naučne radove, a zatim i knjige o historiji njima ustvrdio da su se Hrvati i islam i Ferdo Šišić u svojoj Povijesti Hrvata
islama. Ističemo njegovo istraživanje na Sredozemlju ne samo susretali nego i za kraljeva iz doma Arpadovića. Neki
o prvim dodirima islama i muslima- vrlo blisko surađivali, te da su čak neki od hrvatskih povjesničara Ismaelićane
na s Hrvatskom, prešućenoj temi koju muslimani, među njima i Melekduk sin i Saracene spominju samo letimično
je muftija Omerbašić prvi put javno- Saracene, vladali kao kneževi iz obite- poput dr. Franje Račkog, nazivajući ih
sti predstavio u zagrebačkom časopisu lji Kačića, nekim dalmatinskim kraje- svakojakim muljem islamske proveni-
„Behar“, br. 37, VII-VIII, 1998. godi- vima. Tada su ga historičari optužili da jencije, na prostoru kraljevine Ugarske.
ne. Omerbašić kaže da je u povijesnim fantazira. Nešto slično dogodilo se i s Omerbašić napominje da od musli-
znanstvenim krugovima na prostoru mađarskim historičarom i istraživačem manskih povjesničara predosmanskim
bivše Jugoslavije općenito prihvaćen Jerneyom Janosom, koji u svojim spisi- muslimanima najviše se bavio rahmetli
stav da pojavu islama na ovim prosto- ma tvrdi da su Saraceni snažno utjecali Mehmed Handžić, koji je u nekoliko
rima treba isključivo vezati za turske na mnoge ugarske kraljeve (Andriju II, navrata pisao o njima, među ostalim i u
prodore i da ovdašnji muslimani ne Gejzu, Emerika, Stjepana II, Belu III i časopisu El-Hidaja 1932. godine. Arap-
mogu svoje povijesno porijeklo tražiti druge), a da je papa Nikola IV, nakon ski pak povjesničari pisali su o islamu
dublje u povijesti. Tijekom posljednjih smrti kralja Ladislava Kumana, 1291. među Slavenima mnogo više i detalj-
stotinjak godina, uz nekoliko iznimaka, godine zatražio od biskupa Janosa da nije. Zahvaljujući upravo njima, potvr-
i muslimani su manje-više vjerovali u ispita nije li ovaj kralj, vrlo blizak sa đeno je da je El-Dževher bin Abdullah
takvu teoriju. Svaki pokušaj muslimana Saracenima (muslimanima), možda za Sakalli (Saklebi) navjerojatnije rođen

70 7/7/2023 STAV