Page 39 - STAV broj 322-323

Ovaj “Bosanski Mevludi-šerif“
Džemaludina Latića istinsko je
remek-djelo i, moguće, kruna njegovog
pjesničkog umijeća. Njegov jezik
poseban je peškeš bosanskom
jezičkom naslijeđu, gdje je,

nenametljivo koristeći ikavicu i “nove’’
riječi iz arapskog, turskog i perzijskog,
na nevjerovatan način ukrasio svoje
pjesničke slike, proširio značenja
nekih stihova i vratio nas u stara,
dobra i berićetna vremena. Osim toga,
vješto ubacujući poneki stih iz starih
mevluda, odao je poštovanje svojim
prethodnicima.

Svi harfovi i sve sure kur’anske
potekli su iz te kofe nuranske!

Pa kao da pjesnik osjeća kako su se naša srca uzne-
mirila od ovog visokog iluma, on nam odmah kazuje od
čega su ta naša srca i smješta ih u mihrab, u poprište mu-
harebe i odjednom, ona, pročišćena, postaju lampe koje
svijetle i po danu i po noći:

Naša srca – to su lampe od Nūna;
Arapi, možda ni Perzijanci, nemaju ovakav mevlud, ovakav projekt. Mihrabi su od njegova zejtina,
Pošto ćemo ga, ako Bog da, prevesti i učiti na albanskom i turskom što se pali prez ikakva čakmaka,
jeziku, mislim da će taj mevlud postati novi rumelijski mevlud, kao vazda sija, usred dana i mraka.
što je bio i najslavniji mevlud Vesiletun-nedžat od Sulejmana Čele-
bija, napisan prije šesto godina, a učen stoljećima, sve do danas, I ovako bismo mogli ići u nedogled, redajući sve ljepši
u Turskoj i na Balkanu. od ljepšeg stiha, ali nam prostor to ne dozvoljava. Stoga,
I na bosanskom i na albanskom jeziku odavno nismo dobili novi mevlud. recimo da je ovaj Bosanski Mevludi-šerif Džemaludina La-
Na bosanskom jeziku posljednji takav pokušaj je bio Mevlud profesora tića istinsko remek-djelo i, moguće, kruna njegovog pje-
Ešrefa Kovačevića (1980-tih), ali je ostao skoro nepoznat široj publici. sničkog umijeća. Njegov jezik poseban je peškeš bosan-
Možda i zbog toga što nije pisan u jedanaestercu, nego, čini mi se, u skom jezičkom naslijeđu, gdje je, nenametljivo koristeći
šesnaestercu. Prije toga, krajem 1960-tih, svoj Mevlud objavio je Re- ikavicu i ,,nove’’ riječi iz arapskog, turskog i perzijskog, na
šad Kadić, i taj mevlud, pisan u jedanaestercu u većem dijelu, osim nevjerovatan način ukrasio svoje pjesničke slike, proširio
onog dijela koji se recitira, bio je, a i danas je, jako popularan. Zamislite značenja nekih stihova i vratio nas u stara, dobra i beri-
čovjeka koji iz Makedonije krene put Zagreba kako bi nabavio ploču ćetna vremena. Osim toga, vješto ubacujući poneki stih
prvog snimljenog mevluda, i to na jeziku koji mi tada nismo razumje- iz starih mevluda, odao je poštovanje svojim prethodnici-
li, a to je uradio moj rahmetli babo. Danima nam je prevodio tekstove ma: nedostižnom Sulejmanu Čelebiji i prevodiocu njego-
dok smo mi i na taj način upoznavali životopis Božijeg poslanika, ali i vog mevluda na bosanski, rahmetli hfz. Salihu Gaševiću,
oponašali učače mevluda koje smo slušali. čime je pokazao visoki edeb koji baštine derviške škole
Svi mi koji smo uključeni u projekt učinili smo da Mevlud-i šerif pro- odgoja. Za svaku pohvalu jeste i bogati ,,komentar’’ koji
učimo na najbolji način, i to tako što smo se, kad je riječ o mekami- je dat u fusnotama u obliku pojašnjenja nekih mjesta u
ma ili melodijama na koje se uči osmanski mevlud, i vratili u prošlost Mevludu, a koji će dobro doći svakom njegovom čitaocu, a
i uvažili zatečeno stanje, tj. uzeli smo i tradicionalne turske i albanske samim tim još više učvrstiti temelje ovom djelu, potvrđu-
mekame, ali i mekame kojima se učio i uči mevlud u Bosni. Tu je ha- jući tako njegovu vjerodostojnost. Ne preostaje nam ništa
fiz Burhan Šaban, koji je dobar poznavalac turskih mekama i, kao što drugo osim da se svi potrudimo kako bi se ovaj pjesnički
znate, isto tako poznati učač ilahija i kasida. Osim njega, mevlud uče dragulj pokazao našem narodu i zaživio u našim kućama,
hafiz Senad Podojak, hafiz Benjamin Idriz, hafiz Sulejman Bugari, brojni džamijama i tekijama. Evo na kraju i poruke svima nama:
imami i muallime, a sve pod budnim okom naših odličnih kantautora
i muzičara Armina Muzaferije i Eldina Huseinbegovića. Ko god želi Zāt-i Dželāl sejriti,
na Resula salavat će učiti. n

STAV 7/5/2021 39