Page 34 - STAV broj 322-323
P. 34

RAMAZANSKI BAJRAM




           CARSKA DŽAMIJA U BLAGAJU

           Sultan Sulejmanova džamija u Blagaju carska je džamija izgrađena
           1520. godine, tokom samog početka vladavine sultana Sulejmana
           Kanunija (Veličanstvenog) i jedna je od njegovih najstarijih džamija.
           Datum gradnje je toliko blizu njegovom preuzimanju vlasti da nije
           isključeno ni da se radi baš o njegovoj najstarijoj džamiji. Svrsta-
           va se i u red najstarijih potkupolnih džamija u Bosni i Hercegovini.
           Više puta je opravljana, a glavni razlog opravki, osim zuba vreme-
           na, bili su jaki vjetrovi koji su pravili štetu na kupoli džamije. Prilikom
           posljednje velike obnove kupole, krajem 19. stoljeća, njen izgled je
           izmijenjen. Iznad njenih vrata nalazi se tarih s tekstom:  Njezina obnova je dovršena.
                                                              Ovaj hronogram sastavio je Jusuf Hasbi, imam ove džamije.
           Šahinšah, utemeljitelj svijeta,                    Uz džamiju se nalazi i mekteb – najstarija školska ustanova u Blaga-
           Sulejman-han, zakonodavac,                         ju, koji spominje i Evlija Čelebija u svom Putopisu. Tokom Agresije
           Devet stotina dvadeset i šeste,                    na Bosnu i Hercegovinu ova džamija bila je najjužnija džamija na
           Podigao je ovu bogomolju, 926. (1520.).            teritoriji pod kontrolom Armije RBiH. Blagaj je bio sklonište velikog
           Ona je tokom vremena postala sklona padu,          broja izbjeglica iz istočne i južne Hercegovine koji su se priključili
           I dobrotom je obnovljena.                          domaćem stanovništvu u odbrani. Za odbranu su svoje živote po-
           Blagajci su uz pomoć vlasti                        ložila 373 šehida. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bo-
           Obnovili ovu bogomolju.                            sne i Hercegovine proglasila je 2004. godine graditeljsku cjelinu
           Hiljadu tri stotine desete, 1310. (1892.),         Sultan Sulejmanove džamije nacionalnim spomenikom.

          dunjalučkom spektaklu ne uspijevaju pronaći odgovore na važ-  HAFIZOVIĆ: Mislim da ih ima, ali vam neću kazati njihove
          na životna pitanja pa se onda okreću tesavvufu?     adrese. Naravno da ih je uvijek bilo i bit će ih, ako Bog da. Bosna
          HAFIZOVIĆ: Ima dosta mladih ljudi koji dolaze u tekije i koje   i Hercegovina specifična je na svoj način, mi imamo mnogo stvari
          zanima tesavvuf. To je dobro. Nekada ljudi tesavvufu pristupa-  zbog kojih možemo i trebamo biti uvjereni da takvi ljudi itekako
          ju kao da je to neka nauka i vještina koja izvorno ne pripada   postoje i da su tu među nama.
          islamu. Ako uzmemo u obzir da imamo različite druge islam-
          ske nauke koje pokrivaju određena polja islamskog znanja i   STAV: Možete li nam povući paralelu historijskog mjesta tesavvufa
          pristupa islamu, tesavvuf je onaj dio koji objedinjuje teorijsko   uopće u kulturi Bošnjaka, posebno u ovom islamskom aspektu
          i praktično, psihološko i duhovno. Tesavvuf ima svoje tehni-  te kulture i islamske tradicije?
          ke kako se duhovno napreduje. To ne znači da će se te tehnike   HAFIZOVIĆ: Imali smo period koji je bio izrazito sufijski, a to je
          same od sebe primijeniti samo ako krenete u tekiju. Ne. To traži   skoro cijeli period Osmanskog carstva, a tek je pri njegovom kraju
          i zahtijeva mnogo truda, a ovo su tehnike koje čovjeka usmje-  počeo određeni odmak od tesavvufa. Onda je taj novi period trajao
          ravaju kako da sebe duhovno odgaja i kako da duhovno raste.   prilično dugo kroz ovo stoljeće, stoljeće i po unazad. Naravno da je
          To je jedna od važnih karakteristika tesavvufa, jer nam on nudi   vrhunac bio onda kada je postojala i formalna zabrana rada tekija.
          ovo praktično znanje.                               Sufije, ipak, teže tome da se izmaknu od svega kako bi se više mo-
                                                              gli posvetiti Allahu, dž. š., kako bi mogli više zikr činiti. Nekada
          STAV: Koliko su ljudi svjesni te snage islama, islamske duhov-  smo prisiljeni biti više u vanjskom svijetu, jer i ondje imamo stva-
          nosti i koliko danas među svim tim ljudima, pa i među onima   ri koje trebamo obaviti i uraditi. Za Istinom se, u svakom slučaju,
          koji dolaze u tekije, prepoznajete one neke drevne i istinske   traga. Kada je tesavvuf u pitanju, tekija se traži, kao i ono mjesto
          tragaoce za horizontima Božije Jedinosti? Ima li ih i danas?   gdje se obavlja zikr, mjesto koje će čovjeku leći na srce i koje će
          Ima li onih s čijih se ruku primaju dove?           osjetiti kao svoje. Takva se mjesta, zaista, uvijek traže.    n



                                 Svim građanima islamske vjeroispovijesti, u
                                ime svojih saradnika i u svoje ime, upućujem
                                 najiskrenije čestitke povodom nastupajućeg
                                      praznika, Ramazanskog bajrama.

                                   BAJRAM ŠERIF



             Rudnici mrkog     MUBAREK OLSUN!
             uglja “Banovići”
              d.d. Banovići

                                              V.D. DIREKTORA
                                       Fadil Kudumović, dipl. ing. rud.




         34  7/5/2021 STAV
   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39