Page 36 - STAV broj 322-323

RAMAZANSKI BAJRAM

Remek-djelo pjesničkog umijeća dr. Džemaludina Latića
EVO PRAVOG BISERA,

EVO SUFIJSKOG

DRAGULJA, EVO

DERVIŠKOG MEVLUDA

Bosanski Mevlūdi Šerīf, Džemal Sakib
Latif-Zade (dr. Džemaludin Latić), “Sova

Publishing”, Sarajevo, 2021.

Piše: Šaban GADŽO

jerovatno da nema izazovnije, a ujedno i za-
htjevnije književne forme za jednog musliman-
skog pisca/pjesnika od forme mevluda, spjeva
Vu slavu hz. Pejgambera. Onaj ko se odluči na
pisanje mevluda odmah će na startu naići na višestru-
ke prepreke koje maštu nevještog pjesnika mogu pot-
puno paralizirati, lišiti je kreativnosti i svesti na puko
didaktičko moraliziranje. Svaki mevlud (tako nas bar
uči tradicija) mora sadržavati uobičajene tematske cje-
line ili poglavlja koja su nezaobilazan standard mevlud-
ske forme, a to su: Prolog, Rođenje, Prva objava, Mi’radž
i Preseljenje (Smrt). Osim ovih tematskih dionica, tu je i
nezaobilazni metar mevludskog stiha, taj nezamjenjivi i
pjevljivi jedanesterac. Treća stvar koja se može ispriječiti
ispred pjesničke mašte jeste – vjerodostojno prenošenje
tradicije, svega onoga što je vezano za život hz. Pejgambe-
ra, gdje se ne smije ubaciti ni najsitnija laž, koja se inače
u umjetničkim djelima tolerira pjesničkoj imaginaciji.
Ovdje se pjesnik mora držati vjerodostojnih izvora
naše vjere i predaja koje ne smiju biti u opreci s Obja-
vom, Kur-ani azimuš-šanom. Četvrta stvar jesu već na-
pisani mevludi, djela koja stoljećima, neka više, neka
manje, žive u našem narodu i koju većina svijeta zna go-
tovo napamet, pa ta prepreka itekako može otežati posao
onome ko je odlučio napisati novi mevlud, dovodeći ga
u iskušenje da se ponavlja ili čak i plagira postojeća dje-
la. Sve se ovo odnosi na netalentiranog pjesnika, koji u
suočenju s ovim silnim preprekama može samo buncati,
a pravi, istinski pjesnički talenat, koji ima ilham i koga
vodi ilham, na krilima ilhama s lahkoćom će prebroditi

36 7/5/2021 STAV