Page 95 - STAV broj 322-323

Ispisujući Dnevnik jednog emigranta, državi jer se država i identitet građana temelje Andrea Zlatar u knjizi Tijelo, tekst,
Hodo Katal nastanjuje intersekcijski pro- na popisu stanovništva, porezima i ispravama trauma ističe dva ključna razloga neizre-
stor rase, religije i migracije pa tako njegova i, na taj način, bit novih trauma jeste u tome civosti traume iz perspektive pisca: prvi
pjesnička zbirka stvara neki treći prostor da emigrant u novoj zemlji nema „fabulu, na- je filozofski i on govori o neizrecivosti
usred različitih kultura. „Treći prostor” re- rativ, nema lik, identitet ili ime“. Emigrant nečovječnoga kao takvoga. Drugi razlog
zultat je hibridnosti koji omogućuje da se se nalazi u paradoksu jer je za državu u koju jeste psihijatrijsko-analitičke prirode i
pojave druga mjesta, te tako postaje prostor dolazi bezimen, a za njega, lično, njegov ži- tiče se pretpostavke da radikalno trau-
uključivanja, a ne isključivanja koji inicira vot postaje narativ koji sadrži lična imena, matični događaj desubjektivizira poje-
nove znakove identiteta i inovativna mjesta ali nema identitet koji se uklapa u zakonski dinca i uzrokuje slamanje njegova osje-
saradnje i osporavanja. Hodo Katal koristi narativ države u koju je došao. ćaja konzistentnosti vlastitog identiteta,
ovaj prostor kako bi pokazao s kakvim se Pjesnik emigrant uvijek je obilježen te da iz tog razloga trauma ne može doći
svijetom/svjetovima suočavaju emigranti traumom prošlosti i traumom budućnosti, do jezika i biti iskazana jezikom i u je-
te kako bi pokazao različite oblike koji se a njegovo tijelo živi isključivo u sadašnjo- ziku riješena.
tiču njihovog identiteta ili nedostatka istog. sti, kao u pjesmi Jesen u Berlinu: Čovjeku se može oduzeti domovina,
kuća, pasoš, ime, ali mu se ne može odu-
Na Zoogartenu kameni kip večernju Te noći berlinske, gazio sam savane, zeti tijelo. Jedino što emigrant sa sigur-
prazninu pustinje, nošću može ponijeti sa sobom jeste tijelo
ispunjava. Na trgu jezici razni imenu- milovao rukom vrhove zavičajne. i njegovo sjećanje. Tijelo i njegov preo-
ju obične Slušao riku lavova. bražaj jesu rezultat društvene disharmo-
stvari. Po vrhovima Gedachtniskirshea Daleko negdje na sjeveru, zaboravljen, nije prouzrokovane sukobom, gdje tijelo
sunce se u tuđoj zemlji, postaje primatelj patnje. Tijelo postaje
razlijeva. Srp mjesec prati krajeve i mjesta, u tuđim očima, receptor preko kojega se naslijeđe suko-
vijekove broji ljudskog življenja. Rije- ko kamen u vodu bačen. ba/rata ponovno proživljava.
ka ljudi Ovdje dolazimo i do jednog specifi-
pogledima uprtim ruku nevidljivu gle- Trauma emigranta tako postaje odre- kuma ljudske i poetske sudbine Hoda
da, ruku đeno iskustvo što se nije integriralo u sim- Katala, čijem je emigrantskom iskustvu
barbarsku, izgovarajući: warum? warum? boličko. Sama trauma ne može biti nepo- prethodilo zatočeničko (političko za-
Povorka ljudi i dalje korača. Šta bi rekli sredno simbolizirana u jeziku. Ona postoji točeništvo). U pjesmama iz tog ciklusa
da su na mjestu gdje bijaše nekada kao stvarno, gdje je stvarno ono što bilo Katal koristi strategiju udaljavanja tako
Ferhadija? koji iskaz stvarnog ne uspijeva uključiti, što piše o traumama drugih zatočenika.
Vjetar oslobođen, čuješ li? O kamen se stoga o njoj subjekt ne može govoriti, od- On gradi tuđe sudbine, koje su ispunjene
više ne nosno na nju se referira kao na nešto što samoćom, kako bi u njima zrcalio svoju
slama, dolinom Vrbasa bjesni. Samo je ostao je izvanjsko u odnosu na njega. vlastitu. Tako lirski subjekt u pjesmama
polumjesec, okačen o nebo. te tematike često depersonalizira svoje
/Gedachtniskirshe/ Ne znam da li ću imati vremena da po- traume i odvaja ih od svog tijela, a tijelu u
bjegnem od svijeta? tekstu daje formu udaljene slike. Zatoče-
Ova slika doslovce prikazuje zapadnu rav- Slušam vjetar planinski kako zavija u nička trauma u toj udaljenoj slici postaje
nodušnost spram ratnih nevolja u bosanskom krošnjama drveća. detalj u velikom planu. Pjesnički subjekt
ratu, ali i metaforički gubitak osjećaja solidar- Čamim između četiri zida. gleda samog sebe kao neko drugog, stra-
nosti. Trauma emigranata/izbjeglica izaziva Sigurno znam da sam utekao od svijeta, nog. Kada pjesnik svoj vlastiti autopor-
najdublju tjeskobu u modernoj nacionalnoj ali od sebe da pobjegnem ne mogu. tret ispiše istom strategijom udaljavanja,
dolazimo do krajnje tačke otuđenja od
vlastitog identiteta, gdje pjesnik gradeći
Hodo Katal rođen je 10. aprila 1958. u Vrbi kod svoj vlastiti lirski subjekt isti opisuje iz
Tutina. Završio je jugoslavensku književnost i neke vanjske tačke, kao strano tijelo koje
srpskohrvatski jezik na Filozofskom fakultetu je prisilnim zatočeništvom prestalo pripa-
u Prištini. Objavio je knjige poezije: Nebeska dati njemu, te su sve spone bliskosti tijela
konjica, „Mostovi“ Pljevlja, 1987; Planinski i sebstva popucale (pjesma Ćelija br. 6).
plesači, „Damad“ Novi Pazar 1992; Berlin- U poeziji Hoda Katala svoju prostor-
ski led, „Bosančica“ Sarajevo, 1999; Pala- nost identitet dobija naspram okoline
ta Zahri, „Mladost“ Tutin, 2004; Sedmo ljeto, koja ga okružuje i označava. Lirski je
„Planjax“ Tešanj, 2008; Dan i po, CBS Tutin, subjekt obezdomljen, on je u pokretu,
2014; Dnevnik jednog emigranta, „Diwan“ Luk- hodu, uvijek je na putu i zato je uvijek
semburg, 2018. Priredio je knjige iz bošnjač- u dijalogu s vanjskim svijetom. Kao da
ke epike: Svako svojoj od kamena kuli, „Der- lirski subjekt postaje propusna granica
san“ Tutin, 2012; Đerzelez Alija kroz Sandžak, koja filtrira čitav izvanjski svijet prije
„Dersan“ Tutin, 2012; Ne bije ga ni puška ni nego se upiše u njegove pore. U Katalovoj
olovo, „Dersan“ Tutin, 2012; Junačke epove poeziji okoliš preuzima antropomorfne
Avda Međedovića: Osman beg Delibegović, oblike. Tako se pejzaži pretvaraju u slike
„El Kelimeh“ Novi Pazar, 2017; Mustaj-beg i snoviđenja koja mu neprestano izmiču.
Lički, „El Kelimeh“ Novi Pazar, 2018. Priredio Čak i kada, naoko, piše ljubavnu liriku,
je: Antologiju bošnjačke poezije za djecu, kod Hoda Katala uvijek postoji prostor
2008, CBS Tutin; Antologiju bošnjačke priče udaljenosti, prostor odlaska i prostor po-
za djecu, 2008, CBS, Tutin. Živi i radi u Tutinu. vratka, prostor za bijeg iz svega toga, pa
i samog sebe. n

STAV 7/5/2021 95