Page 76 - STAV broj 285

KULURA

Svako malo stižu najave realizacije novih grandioznih projekata
MEGALOMANIJA

GRADNJE NEPOTREBNIH

KULTURNIH DVORACA

Poticaja za razvoj popularne glazbe niotkuda, mada, jelte, upravo smo u tomu bili prvaci u širim

jugoslavenskim prostorima, diskografske kuće skoro su nestale, kao i radijski programi rezervirani
za klasičnu glazbu (sjajni 3. program Radija Sarajevo). Znam dobro da se na svim koncertima
nalazi maleno jezgro skoro iste publike, često su besplatni, pa opet sale nedovoljno ispunjene

još mnogo informacija koje nam govore da Kao prvo, potrebno je konačno se otri-
se namjerava graditi na sve strane, toliko jezniti i koristiti ono što se već ima ili što
kao da u ovoj zemlji postoji samo kultura, se posljednjih godina gradilo, svesti se na
koncerti, promocije knjiga, izložbe likovnih mjeru onog što je realno, što su okolnosti
djela, kazališne produkcije i što još sve ne. u kojima živimo i živjet ćemo još dugo.
Piše: Evo kako to izgleda u stvarnosti. Prvo Bolje skromno, racionalno, s upotrebom
Ognjen TVRTKOVIĆ smo saznali da će se u Istočnom Sarajevu pameti i znanja, nego se zalijetati u gran-
ovih dana početi graditi zgrada rektora- diozne planove za koje nema nikakvih
ta / dekanata tamošnjeg Univerziteta, a realnih izgleda da će biti realizirani. Do-
ko netko misli da ću drviti o po- uz nju i zgrada za Muzičku akademiju, bro de, Banja Luka gradi kulturni centar
šasti koja se zove korona i svemu u okviru koje bi trebala biti i manja, ali kakav bi bio dostojan gradova s mnogo
što iz nje proizlazi za ovdašnju svime opremljena koncertna dvorana većom populacijom, s potentnijom kul-
Akulturu, grdno se prevario. Iza od 400-500 mjesta. A u ovu građevinsku turnom klimom i ljudskim i materijalnim
tih tektonskih potresa koji dubinski mije- groznicu uključuje se i sveprisutni načel- resursima. Sada više nije pitanje da li će se
njaju naš svakodnevni život valjaju se ko- nik Općine Centar Sarajevo, neumorni izgraditi, nego sve to treba pokrenuti da
jekakve stvari koje kao da se odvijaju bez Nedžad Ajnadžić, koji je, u pauzi ukla- radi svakodnevno, što opet traži i kreativ-
velike pažnje, prolaze pored nas a da ih u njanja one statuete u parku Hastahana, ne resurse, i organizacijske i materijalne
borbi za svakodnevno preživljavanje uopće najavio izgradnju nekoliko objekata. Od uvjete (ovo ponavljamo). Pogledajmo što
ne zapažamo ili pak ne analiziramo dublje. obnove Austrijske kuće, pa onda oživljena se dešava u sredinama koje su i od Banje
Aktualna se paranoja u našoj državici na više strana i ideja da se konačno krene Luke i od Sarajeva mnogo spremnije da
zove gradnja kulturnih, kongresnih i kon- s gradnjom koncertno-kongresne dvora- neke od ovakvih kulturnih institucija iz-
certnih prostora. Toliko ih je najavljeno ne na Marindvoru, one iste koju je prije državaju na nivou koji je dostojanstven.
da bi čovjek pomislio da se nalazi u nekoj dvadesetak godina zagovorio neumorni Ljubljana od konca 70-tih ima ogromni
prebogatoj državi koja ne zna što bi s pa- Ibrahim Spahić zvani Ibro Pahuljica, a Cankarjev dom s više dvorana, od kojih
rama pa ih nemilice i nenamjenski baca u okviru tada u Sarajevu održanog “Bi- ona najveća ima i prijeko potrebite kon-
– na što? – na gradnju kulturnih objekata jenala mladih”. Bila je izabrana komisija, certne orgulje, djeluje u zemlji s visokim
koji nas zasjenjuju svojom grandioznošću i otvoren međunarodni konkurs. Novac je materijalnim standardom, ima zaposlen
megalomanijom njihovih idejnih tvoraca. dobijen i od grada Rima i još nekih me- ogroman organizacijski aparat i kultur-
đunarodnih organizacija, održana je i nu ponudu koja može koliko-toliko ispu-
KONCERTNO-KONGRESNA POMAMA izložba nagrađenih radova, jedan je rad niti te prostore adekvatnim sadržajima,
Prvo je do nas doprla vijest da je zavr- neke grupe “Urban Future” izabran i tu pa nam ovih dana dopiru vijesti o krizi
šen konkurs za gradnju grandioznog Kon- se onda stalo, sve je to polako, ali sigurno menadžmenta, uz to da se koncerti sele u
gresnokulturnog centra u Banjoj Luci, koji potonulo. Pa opet velika i mala dvorana manje prostore koji su odranije postojali –
svojim gabaritima i ambicioznošću prevazi- za koncerte i slične priredbe, uz kojeka- od zgrade Slovenske filharmonije do kon-
lazi sve projekcije i u temeljnom je sukobu kve popratne sadržaje. Sad samo saberi- certnih prostora od kojih je neke projekti-
s grubom stvarnošću. Dakle, taj će centar te koliko je to prostora i koliko mjesta za rao sarajevski arhitekt Josip Vancaš. Kroz
sastojati se od koncertne dvorane od tisuću publiku, toliko da bi se u jednom danu, sličnu krizu prolazi i Koncertna dvorana
i pol mjesta, manje dvorane od 700 mjesta, npr., cijela Republika Srpska mogla u njih “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu, tek drugi
plus prostor za filharmonijski orkestar i ukrcati. Uz to se govori i o gradnji slič- prostor građen u vrijeme socijalističke Ju-
nacionalno kazalište, plus koješta još. Do- nog manjeg objekta negdje na teritoriji goslavije, a ekskluzivno namijenjen glazbi
bro, o tome se već pisalo, ali iza dobijamo sarajevske općine Novi Grad. i drugim kulturnim sadržajima, a koji ima

76 20/8/2020 STAV