Page 77 - STAV broj 285

kapacitete slične onima u Ljubljani. Sa- Hercegovina, poznata po glazbi, onoj popu- tragediji zvanoj obnova Doma mladih ne
znajemo opet da se koncerti sele u manju larnoj i narodnoj posebno, ali ne samo to, treba ni govoriti. Ono što je nekada bilo
dvoranu u okviru nove zgrade Muzičke aka- ali su se uvjeti za njeno normalno disanje baza snažne sarajevske rockscene sada je
demije, a donedavno i u prekrasnu secesij- svakog dana smanjivali. Nestali su profe- apsolutno ništa.
sku dvoranu Hrvatskog glazbenog zavoda, sionalni orkestri, njih četiri samo u okviru
koja je tu nedavno temeljito devastirana u Radio-televizije Bosne i Hercegovine, plus POTEMKINOVA SELA KAOTIČNE
zemljotresu koji je pogodio Zagreb, kao i vojni orkestar, ostala je samo filharmonija KULTURNE SCENE
još neke manje, novoizgrađene prostore. i operski zbor, nemamo više nekad aktivne Pa sad da ne drvimo i ne jadikujemo za
Naprosto, manji su, akustički adekvatni, Koncertne poslovnice, koja je skoro pred onim propuštenim šansama u Sarajevu ili
prihvatljiviji i još niz argumenata ide u gašenjem, pa svatko organizira stvari za u Banjoj Luci (u kojoj barem postoji neka
prilog racionalnosti i štedljivosti. sebe; i glazbene akademije (i ona u Istoč- koherentna ideja o nekakvoj nacionalnoj
nom Sarajevu i u Sarajevu!), manifestaci- kulturi, pa se tu i nešto dešava), otiđimo do
NUŽNA PRIVATIZACIJA ja SVEM je u rukama jedne organizacije, pola sata od metropole udaljenog Visokog.
Beograd nikad nije sagradio dostojnu mada je pripadao nekad radio-televizij- Nekim se vezama s Turskom, koje je ostva-
koncertnu dvoranu. Koncerti su se odvi- skom koncernu, dva su festivala klasične rila tamošnja načelnica Amra Babić, kao
jali u velikoj sali Kolarčevog narodnog gitare, plus jedan harmonike. Poticaja za poklon dobio kulturni centar koji je izgra-
univerziteta ili pak u ogromnoj, ali aku- razvoj popularne glazbe niotkuda, mada, đen u naselju Prijeko. Prekrasna zgrada, ali
stički nedovoljno prepariranoj velikoj dvo- jelte, upravo smo u tomu bili prvaci u širim bez ikakvih uvjeta da se u njoj odvija neki
rani Sava centra, koji je opet građen više jugoslavenskim prostorima, diskografske dinamični, živi kulturni program. Dvo-
za velike kongrese i slične manifestacije, kuće skoro su nestale, kao i radijski progra- rana je prazna, nema koncertnog klavira,
ali je opet bio i poprište nekih od velikih mi rezervirani za klasičnu glazbu (sjajni 3. nema razglasa, nema čak niti adekvatnog
i važnih koncerata, o kakvima smo mi u program Radija Sarajevo!). Znam dobro da energetskog napajanja, nema urednike koji
Sarajevu ili drugdje u Bosni i Hercegovini se na svim koncertima nalazi maleno jezgro će voditi pojedine segmente programske
mogli samo sanjati, više onih s područja skoro iste publike, često su besplatni, pa ponude i nuditi ih svakodnevno, koji će
jazza i popularne glazbe negoli klasične, opet sale nedovoljno ispunjene, niti jedna tom gradiću, nekad ekonomskom čudu,
ali dobro. I opet do nas dolaze vijesti da od tih institucija ne može da sistematič- ponuditi adekvatne sadržaje. Nešto mi se
je taj ogromni objekt privatiziran i da će no ponudi neke programe koji su dublje i činilo da bi bilo bolje da su se postojeće
ga voditi neka poslovna grupacija jer je trajnije osmišljeni. Jedan za drugim redaju dvorane u gradu modernizirale. Sad smo
zastario, jer više nema pogonskog goriva se koncerti, ponekad poklapaju, i to je to. dobili novu zgradu, u kojoj su, istina, dio
da nastavi s dostojanstvenim radom. Be- I opet, koncertna dvorana koja se nala- arhive lokalnog muzeja, odlična bibliote-
ograd se dosjetio – prekrasni Dom sindi- zi u okviru “Napretkove” palače, a u kojoj ka, koja je vrlo aktivna, te RTV centar, ali
kata opet je neka grupacija privatizirala, smo, barem prema povjesničarima kulture, sala je prazna i neadekvatno upotrijebljena.
sredila i u njemu smo gledali odlične kon- nekad gledali sjajne koncerte (Zlatko Ba- Jasno je da za tako veliku nema ni publike,
certe u okviru “Beogradskog Jazz Festiva- loković, svjetski poznati hrvatski violinist ni materijalnih sredstava, ni kadrova koji
la”, dok su već oni manji bili u dvoranama koji je došao sa svojom čuvenom violinom će to sve dostojanstveno voditi.
organizatora Doma omladine, opet s ka- koja se sada nalazi u trezorima HAZU-a u Kad se vratimo u Banju Luku, bojimo
pacitetima koji su bili dostatni da pruže i Zagrebu! ), a u kojoj bi mogla da djeluje se da će se isto, samo u većem obimu, desiti
ugodnu atmosferu , ali i da budu ispunjeni Sarajevska filharmonija (plus kao dvorana s novim Kulturno-kongresnim centrom, i
do konca, a sve po onome koliko ljudi, ko- za komorne koncerte), data je nekome na to za dugi niz godina, decenija nema pre-
liko stvarnih potencijala da se pruži koliko korištenje i stoji neiskorištena. Nedavna duvjeta da zaživi na pravi način. Prevelik
se doista može i treba. Jah, Dom sindikata rekonstrukcija Bosanskog kulturnog centra je za ono što cijela Republika Srpska tre-
je sada tzv. Kombank dvorana i u centru u Sarajevu, više aškenaske sinagoge koja ba, nikada neće imati dovoljno sredstava,
je grada, dok će Sava centar da se polako je mogla da se uradi temeljito i akustički a kultura nije jeftina, a pitanje je imamo li
renovira i modernizira. I neumorni Ivan konačno preparira za koncerte klasične i kadrove da sve to pripreme. Plus, narav-
Tasovac, poduzetni direktor Beogradske glazbe s većom binom, nije izvedena na no, ono najvažnije – da li uopće ova sredi-
filharmonije, napokon najavljuje gradnju adekvatan način, a mogla je biti. Kad je na, pa i Banja Luka, koja djeluje udruženo
adekvatne koncertne dvorane u glavnom građen RTV dom, nije se mislilo da bi se s Beogradom, može producirati tako vr-
gradu Srbije. Kako je uporan i prodoran, veliki studio trebao izgraditi kao javna kon- hunski kvalitet kulturnih programa koji
ne sumnjamo da će u tome uspjeti. certna dvorana, što je u svijetu uobičajeno će ispuniti taj prostor i uspjeti privući
Autor ovih redaka kao pasionirani (Studio M u Novom Sadu, recimo, u kome publiku. A evo do nas dopiru vijesti da se
posjetilac svih kulturnih manifestacija u smo gledali niz sjajnih koncerata i u kojoj konačno kuha i oko statusa Andrićgrada
Sarajevu (i šire), glazbenih događaja po- su snimljene neke važne koncertne ploče), u Višegradu, jer da bi takav pogon mogao
sebice, osupnut činjenicom koliko je bo- a sad se pitamo kakvi su prostori koji će djelovati, nije dovoljno da se udruže po-
sanskohercegovačka glazba u ovom jadnom se izgraditi umjesto Austrijske kuće, na- znati režiser i onaj kabadahija koji vodi
poraću gubila jednu poziciju za drugom. I mjena je, prema riječima kompetentnih, Republiku Srpsku, nego se stvari moraju
ono što je postojalo prije rata olako se ga- da bude Europska kuća kulture i nacional- postaviti na zdrave osnove, a ne nikako
silo i nestajalo a da ga nije zamjenjivalo nih manjina. Isto vrijedi i za Međunarodni na nacionalističku retoriku koja je uve-
nešto bolje. Dobro, opstala su kazališta, centar mladih na Grbavici II i obnovljeni zena preko Drine.
neka su i novoosnovana, Sarajevska filhar- Pionirski dom na Grbavici I, sve odreda I gotovo – dobijamo neke reprezenta-
monija radi pokrivajući ogroman dijapa- dvorane koje bi uz adekvatnu materijalnu tivne objekte koji se sastoje samo od zgra-
zon potreba, filmski i jazz festival također, pomoć i sposobne kadrove mogle predstav- da, ali koje će da budu Potemkinova sela
ali kulturna svakodnevica doista je siva, ljati jezgra nove kulture. Status dvorane ovdašnje kaotične kulture i podijeljenosti.
divlja, neorganizirana, bez budućnosti i Doma Oružanih snaga BiH u Sarajevu I tu se priča o ovoj megalomaniji, provin-
bez vizije koja bi odgovorila zahtjevima ostaje i nadalje nedefiniran, a isto vrije- cijskoj samozaljubljenosti i pretenciozno-
vremena. A Sarajevo je, pa i cijela Bosna i di i za odličnu dvoranu Doma policije. O sti i završava. n

STAV 20/8/2020 77