Page 42 - STAV broj 419

DRUŠTVO

Građanisti nisu baš načisto šta vole, ali znaju šta preziru

GRAĐANSKO DRUŠTVO

OTVORENO JE ZA SVE,

OSIM ZA MUSLIMANE

Neki od onih koji se smatraju ljevičarima u današnjoj Bosni i Hercegovini i bližoj okolini, kao i
neki od onih koji sebe ističu kao desničare, u pokušaju da ponude svoje definicije građanskog
koncepta, najčešće uzajamno suprotstavljene, toliko puta naiđu na smetnju koja se manifestira u
vjernicima i njihovim objektima. Ovo se odnosi na sve vidljive denominacije u većoj ili manjoj mjeri,
ali da izbjegnemo lažnu političku korektnost, treba biti fer pa reći da im najviše od svih vjernika
smetaju muslimani, prvenstveno u javnom prostoru.

Piše: Amir TELIBEĆIROVIĆ Ostale slike su bile od prije Drugog svjet- o njemu, jer on je uglavnom posljedica već
skog rata pa sve do austrougarskog razdoblja. dugo postojeće netrpeljivosti prema činje-
Jedan tada popularni sarajevski kolumnista nici da jeste moguće biti musliman i baviti
„Petnaestog marta 1913. pozvali su sve – komentator društvenih pojava, inače lje- se politikom, ne samo da je moguće nego
stanovnike našeg sreza i pozivače da dođu vičarskog pedigrea, ili se bar tako isticao, je i obaveza, pošto nije riječ o pukoj religiji
pred njima i kazali su da je stara vjera nevaže- napisao je kako je besmisleno pozivati se nego o cjelokupnom svjetonazoru i načinu
ća (neispravna) i da svi trebamo ići u crkvu..“ na tradiciju nošenja feredža od prije neko- življenja, čime je obuhvaćena i politika. Ovo
Ovo je kratki odlomak iz pisma gusinj- liko decenija, jer bi, po njemu, to bilo kao se odnosi i na žene pod hidžabom i na muš-
skoga kadije Šabana Musića za Murteza Ka- da neko uspoređuje stare modele automo- karce koji pohode džamije, a imaju političke
rađuzovića, muftiju crnogorskih muslimana, bila koji se više ne proizvode, s najnovijim ili stranačke funkcije. Zato je vrijeme da se
o masovnom pokrštavanju tamošnjih Boš- modelima. Opet se dakle išlo na tu famoznu napokon istakne kako neke javne osobe u
njaka 1913. godine. Ne idemo sada u dublju „zastarjelost“ islamske prakse u javnosti, ne Bosni i Hercegovini zamišljaju građansko
analizu tih događaja, iako su donekle pove- bi li se očuvao stari, dugo održavani dojam o društvo, šta za njih znači građansko, a šta
zani s onim o čemu je riječ u ovom tekstu. islamu kao nečemu arhaičnom, nečemu što ne. Isto se odnosi i na brojne novinare zbog
U ovom odlomku nam je važna samo jedna pripada muzejima i školskim udžbenicima, čijeg su insistiranja na ovom pojmu druš-
riječ – „nevažeća“. Govorilo se, dakle, mu- a ne savremenim modelima bilo čega. Sve tvene mreže skoro pa zakrčene pretjeranom
slimanima u to vrijeme da im je vjera ne- ovo ima veze s drugim pojmom, onim što upotrebom „građanštine“.
važeća, što bi se još reklo, zastarjela, istekla, ga se do besvijesti razvlači na društvenim
dotrajala... Kao kada se govori o mjesečnim mrežama, naravno i po televizijama, a to je “BOŠNJACI SU PRIHVATLJIVI SAMO AKO
kartama za transport ili o motornim vozili- već ono ofucano – građanska država. Iz nje- SU ATEISTI”
ma. Značenje izraza koji su tada neki crkve- ga stižu i srodni, kao građanska partija, gra- Najprije da se podsjetimo na neke izjave
ni popovi Crne Gore upotrebljavali za „de- đansko društvo, građanska opcija, građani.. kojima se, možda i nesvjesno, reklo šta je sve
finiranje“ islama preživjelo je sve do danas. Neki od onih koji se smatraju ljevičari- poželjno u jednoj od više verzija „građanskog
Samo što se danas ne upotrebljava kao jedan ma u današnjoj Bosni i Hercegovini i bližoj društva“, kakvo forsiraju neki domaći samo-
od crkvenih pojmova nego se njime koriste okolini, kao i neki od onih koji sebe ističu proglašeni kozmopoliti, liberali, demokrate
i neki od onih koji sebe nazivaju ateistima, kao desničare na istom prostoru, u pokuša- i naravno građani, kako sami sebi tepaju.
socijaldemokratama, agnosticima, liberali- ju da ponude svoju definiciju građanskog Zukan Helez, niotkud iz SDP-a, reče
ma… Prije nešto više od desetak godina u koncepta, najčešće uzajamno suprotstav- jednom prilikom za male ekrane TV prije-
Sarajevu se vodila serija medijskih rasprava ljene, toliko puta naiđu na smetnju koja se mnika: „Mi smo za građansku državu, onda
o tome da li je nikab novotarija na sarajev- manifestira u samim vjernicima i njihovim pedeset ljudi glasno; tekbir. Je l’ to građan-
skim ulicama, ili je dio višestoljetne tradi- objektima. Ovo se odnosi na sve vidljive ska država!?“
cije koja je privremeno ukinuta uspostavom denominacije u većoj ili manjoj mjeri, ali Stjepan Kljujić, usputni gost na Face
SFRJ. Nekoliko novina je tada objavilo fo- da izbjegnemo lažnu političku korektnost, TV: „Ja kad vidim onu ministricu obrazo-
tografije žena pod feredžama i zarovima na treba biti fer pa reći da im najviše od svih vanja u Kantonu Sarajevo ‘zabrađenu’... Pa
ulicama bh. gradova. Najmlađe fotografije vjernika smetaju muslimani, prvenstveno šta ona misli, šta misli ovo malo inovjeraca
nastale su 1949. ili 1950. godine, otprilike u javnom prostoru. Iako je još uvijek friš- djece kad je vide?!“
u vrijeme kada je širom Jugoslavije počela ko nipodaštavanje džamija od Igora Stoja- Ivo Komšić, bivši sarajevski gradona-
primjena zabrane zarova u javnom prostoru. novića kao SDP aktiviste, ovaj članak nije čelnik: „Bakirovo društvo je islamizirano

42 17/3/2023 STAV