Page 70 - STAV broj 419

KULTURA

se edukaciji naroda kroz objavljivanje edukativ-
nih tekstova u raznim časopisima i brošurama.

EDUKATIVNI MEDICINSKI TEKSTOVI
„Dr. Isak Samokovlija počeo je da piše
medicinske tekstove na zalasku ljekarske
karijere. Njegovo bogato stručno iskustvo
i dobro poznavanje mentaliteta i običaja
bosanskog naroda, koje je stekao radeći u
bosanskim selima i gradovima, te njegova
orijentisanost prema tadašnjim savremenim
pogledima socijalne medicine s kojima je
još kao student bio dobro upoznat, uz nje-
gov književni talenat, bile su osnove koje
su mu omogućavale da gradi sjajne tekstove
zdravstveno-prosvjetnog sadržaja, tekstove
koje je objavljivao u časopisu Život i zdravlje
ili u vidu zdravstveno-prosvjetnih brošu-
ra. Bilo je to doba poslije Drugog svjetskog
rata, doba u kojem su teške životne prilike
bile uzrokovane siromaštvom, slabom ishra- Hamid Dizdar
nom, opštom zdravstvenom neprosvijeće-
nošću naroda i lošim higijensko-sanitarnim Pozvali me neki dan u prisoje. Dođi, poru- bih bila gotova okrenem se, pogledam naokolo u
stanjem. Uz to, na površinu su isplivavale čili mi, imamo bolesnika, da nas savjetuješ. (...) svakog, metnem tog pola zađeljanog čepa u usta
nedaće koje su nastajale kao posljedica li- Ulazimo u kuću. Za nama uđoše domaćini. te ga tako obalim pa ga onda pružim domaćinu:
ječenja iracionalnim postupcima narodne Ostali se sjatili oko ognjišta. Pozdravljamo se, – Deder, domaćine, nek zareda ovaj komadićak
medicine koje su primjenjivali njeni prak- sjedamo. Iznesoše pljosku. Nazdravlja doma- drveta iz usta u usta ko gr’oce pljoske.
tičari, a ne tako rijetko i odrasli ukućani, ćin, pa mi pruža da i ja gucnem. Prihvatam – Čaše, čaše! Viknu domaćin, pa okreću-
što je sve skupa usložnjavalo teške zdrav- pljosku, držim je u ruci, pa kažem: ći se meni kaže:
stvene prilike u Bosni“, navodi Tahirović. – Stanite, braćo, i saslušajte me! – Oprosti, baba Maro, ama, eto, takav
Isak Samokovlija napisao je 29 tekstova – Svi uperili oči u me, očekuju da nazdra- običaj kod nas.
zdravstveno-prosvjetnog sadržaja, koji se vim, a ja ne mislim da nazdravljam, nego da – Ružan! – odgovorim ja.
po formi mogu razvrstati u četiri katego- korim. Smišljam kako ću, nezgodan čas – a – Eto, ko bi to činio da ovaj čep meće u
rije: tekstovi s razvijenim likovima, crtice, valja kazati što je na srcu, nema kud. Metnem svoja usta kad ga je drugi držao u svojim. Gadi
stručni članci i poezija. pljosku na sto pa nastavim. se svakome, a od pljoske?
Među tekstovima s razvijenim likovima – Domaćine i vi ostali domaćini! Ne budite
izdvaja se serijal tekstova Baba Mara, zdrav- uvrijeđeni, ali ja vam iz pljoske neću popiti ni Jednu crticu, sjećanje iz prakse dr. Sa-
stveni udarnik, ima riječ. U jednom takvom, po- kapi. Jesam, sustao sam, dobro bi bilo gucnu- mokovlije, pod naslovom Spasi me, doktore
malo i duhovitom tekstu, dr. Samokovlija piše: ti, ove naše čiste šljive, ali ‘vako iz pljoske ne prenosimo u cijelosti.
mogu. I evo zašto ne mogu. Saću vam kazati.
Svi smo mi ljekari doživjeli pokoji slučaj
EDUKATIVNE PJESME Dajte mi onaj suharak tamo kraj peći i nož. u svojoj praksi koji nam se usjekao, kako ka-
– Dohvatiše mi, ja zađeljah mali komadi-
ISAKA SAMOKOVLIJE ćak drveta, napravih nešto nalik na čep pa kad žemo, duboko u duđu. Takav jedan doživljaj
Malarija
Malarije tri su vrste.
Ako želiš, broj na prste:
Jedna teška, druga gora,
A i treća prava mora.

Tropika se zove druga
Ponajteža iz tog kruga.
Tercijana “manja sreća”,
A kvartana ona treća.
Diditi
Uš ili vaška – gamad vraška
Svuda mili – svuda draška!
Po kosi se mota rado,
U košulji cijelo stado!
Al’ joj nema dugog vijeka,
Našli su joj dobra lijeka!
Prašak to je – zna ga svatko –
Diditi ga zovu kratko.
Izbjeglički kamp

70 17/3/2023 STAV