Page 68 - STAV broj 419
P. 68

KULTURA



          Knjiga akademika Husrefa Tahirovića
          ISAK SAMOKOVLIJA






          ŽIVOT U BIJELOM MANTILU




                                            Isak Samokovlija bio je i pisac i liječnik, ali je radio nešto što je
                                            vjerovatno rijetko kome uspjelo. Trudio se iskoristiti svoj talenat
          Piše: Jakub SALKIĆ
                                            za pisanje i običnom puku, jednostavnim i primamljivim jezikom
                                            pisati o medicinskim temama i tako educirati stanovništvo.

            saka Samokovliju, pisca, mnogi su od   sve kao da smo od jedne matere i jednog
            nas upoznali još u osnovnoj školi. Mno-  oca. Jeli smo kolače na Pesah, gurabije na
            gi zavoljeli. Ali o Isaku Samokovliji li-  Bajram, peretke na Vaskrs.“
         Iječniku malo toga se zna, a vrijedi ga   U osnovnu školu krenuo je bez znanja
          upoznati. Liječničku karijeru Isaka Samo-  roditelja s nepunih devet godina. Kada je
          kovlije približio nam je akademik Husref   1902. godine završio četvrti razred i kada
          Tahirović knjigom Dr. Isak Samokovlija –   je započela nova školska godina, on je po-
          život u bijelom mantilu.          novo krenuo s djecom u četvrti razred. Na
            Isak Samokovlija rodio se 3. septembra   upit učitelja: „Šta ćeš ti ovdje?“, odgovorio
          1889. godine u Goraždu. Isak je u rodnom   je: „Zato što ne znam šta da radim.“ Na-
          mjestu odrastao i započeo školovanje. Taj   kon toga, učitelj je posjetio Isakovog oca
          period, piše Tahirović, često je spominjao,   i rekao da je Isak najbolji đak i da je šteta
          rado ga se sjećao i o njemu pisao. U krat-  da ne nastavi školovanje, a to je značilo
          koj autobiografiji zapisao je: „Peo sam se   odlazak u Sarajevo ili u neki drugi veći
          na bregove, vrištao sa djecom, musliman-  grad Monarhije, a finansijske mogućnosti
          skom i hrišćanskom, i rastao s njima. Tukli   to nisu dopuštale. Ipak, otac je obećao da
          smo se, razbijali jedno drugom glavu, ali   će ga sljedeće godine upisati u gimnaziju,
                                            a da obnovi četvrti razred i dobro utvrdi
                                 Portret Isaka   gradivo. Tako je bilo, majka i djeca su se
                                 Samokovlije,   sljedeće godine preselili u Sarajevo, a otac
                                 autor Ismet   ostao zbog posla u Goraždu. Studij medi-
                                 Mujezinović
                                            cine upisao je u Beču 1910. godine kao sti-
                                            pendista Jevrejskog kulturno-prosvjetnog
                                            društva „La Benevolencija“.
                                               Isak Samokovlija bio je i pisac i liječ-
                                            nik, ali je radio nešto što je vjerovatno ri-
                                            jetko kome uspjelo. Trudio se iskoristiti
                                            svoj talenat za pisanje i običnom puku,
                                            jednostavnim i primamljivim jezikom pi-  isključivale jedna drugu.“ Kod Samoko-
                                            sati o medicinskim temama i tako educi-  vlije, očito, ne da nisu isključivale jedna
                                            rati stanovništvo.                 drugu nego su pokazale izvjesnu dozu za-
                                               U uvodu knjige Dr. Isak Samokovlija   jedništva i podarile nešto što je donosilo
                                            – život u bijelom mantilu, koji je napisao   veliku korist „običnom“ svijetu.
                                            Dževad Karahasan, kaže se da je moderna   Biografija Isaka Samokovlije, pa tako
                                            evropska drama nezamisliva bez liječnika   i liječnička praksa, obilježena je ratovima.
                                            – Georga Buchnera, Antona P. Čehova i   Prva liječnička iskustva stjecao je u Prvom
                                            Arthura Schnitzlera, pa i Mihaila Bulga-  svjetskom ratu, kada je još kao student u
                                            kova. U balkanskoj književnosti svakako   Beču mobiliziran i poslan na front u lje-
                                            su najznačajniji liječnici-književnici Isak   karsku službu. Iz tog perioda zabilježio je
                                            Samokovlija i Laza Lazarević. Svi su oni,   jednu poučnu crticu, koju je u knjizi prenio
                                            izuzev Bulgakova, bili aktivni liječnici.   Husref Tahirović pod naslovom “Beštija”.
                                            Kako je Čehov u više navrata govorio:
                                            „Medicina je moja zakonita žena, književ-  LIJEČNIK NA FRONTU
                                            nost – nezakonita. Obje, naravno, smetaju   Naime, kao ljekar, dodijeljen je 1917.
                                            jedna drugoj, ali, naravno, ne toliko da bi   godine jednom austrijskom bataljonu u



         68  17/3/2023 STAV
   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73