Page 47 - STAV 76 18.08.2016

Radovima rukovodi iskusni Gačanin Hajro Tanović,
a munaru kleše Alija Emšo iz Kiseljaka, koji je do

sada radio na više od trideset džamija

Piše: Izet PERVIZ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

aste k nebu nad Fočom nanovo još
jedna munara. Još malo i provirit
će iznad krošnji drveća postroje-
Rnog u parku kojeg su vlasti 1956.
godine oformile na mjestu džamijskog
harema ili Velikog groblja. Preko njih
sljedeće godine s obala Drine moći će se
vidjeti njen alem. Njeno tijelo, opkolje-
no skelama, već se nazire iz centra gra-
da. Dovoljno je načiniti nekoliko koraka
uz brdo od Gornjeg mosta na Ćehotini i
stati ispod Pazarišta, onkraj Donje Čar-
šije. Odavde, s mjesta gdje su sakriveni
temelji stoljetne Kadi Osman-efendijine
ili, kako ju je narod više volio zvati, Šeho-
ve džamije, sravnjene sa zemljom 1992.
godine, evo, nazire se cijeli red kamenih
blokova uvezanih u savršen krug. A po-
pne li se malo više, iznad pijace, do ka-
menih zidina, tu, ispod tek obnovljene
Careve džamije, vidjet će se i skele koji-
ma su obavijeni zidovi Aladže. Nažalost,
većina žitelja ovog grada ne dijeli taj osje-
ćaj da im se vraća nešto njihovo što im je
nasilu istrgnuto iz ruku. Zato gradilište
posjeti tek neki od rijetkih povratnika ili
znatiželjni novinari.
Treba preći preko Gornje ćuprije pa
nastaviti obalom, uzvodno. Ovaj dio bio
je nekada poznat kao Šehitluci. Tu, sve do
1953. godine, kada je pokrenuta inicijativa
za podizanje parka, kao stražari nad tradi-
cijom, stajali su najstariji fočanski nišani
izrađeni u obliku obeliska. U njihovim
tijelima bijahu uklesani ukrasi svojstve-
ni stećku: luk i strijela, polulopta, mač i
polumjesec. Virili su odande stoljećima
BRUŠENJE kao kakvi literarni ukrasi u sašaptavanju
bosanskog čovjeka modernog doba s ču-
varima srednjovjekovne bosanske drža-
ve. Odavde se već može čuti odjek glaso-
FOČANSKOG BISERA va s gradilišta pomiješan s batom čekića,
zujanjem mješalice i stidljivim žubore-
njem Ćehotine. Kao da nije prošlo 466
godina i kao da će se odnekud pojaviti
graditelj Aladže Ramadanaga, baš-halifa
starog neimara Kodža Mimara Sinana,
sina Abdulmenanagina.

STAV 18/8/2016 47