Page 50 - STAV 76 18.08.2016

STAJALIŠTA

SLOVA O SLOVU
Navršava se 827 godina otkako je napisana
Povelja Dubrovčanima
Ѣ ƂⱭNЬ

ƂΟСЬNЬСΚН

ΚƔɅНNЬ

Piše:
Sanjin KODRIĆ

Bez sjećanja, bez svjesne slike prošlosti, nema ni potpune
slike sadašnjosti, a putevi budućnosti tad su uglavnom teška i
neizvjesna avantura. Zato je svaka važna godišnjica, a pogotovo
godišnjica povijesnog toposa kakav je Povelja bana Kulina,

za svako samosvjesno društvo i trenutak nužne kulturalne
autorefleksije, trenutak za pogled unatrag iz perspektive
sadašnjosti, a sa stremljenjima i nadanjima za budućnost
L j eta Gospodnjeg 1189., 29. dana nažalost ne pripada skupini samosvjesnih tužio zetski knez Vukan Nemanjić. Zato

mjeseca augusta, u Bosni, u
je papa Kulinu prijetio i krstaškim ratom,
društava, ili barem ne onoliko koliko bi-
smo to željeli, ali baš takva društva mo-
a da bi ga izbjegao, Kulin se, zajedno sa
nekoć teško pristupačnoj br-
dovitoj zemlji, njezin vladar,
nično odrekao krivovjerja pred papinim
sobom, barem o godišnjicama koje bi im
ban Kulin, izdao je povelju, vladarski akt, rala bi se posebno zamisliti nad samima starješinama bosanskih krstjana, zva-
Dubrovčanima, prijateljskoj patricijskoj morale biti važne. izaslanikom na Bilinu polju kod Zenice
državici s tad mnogo daljih obala Jadran- 8. aprila 1203. godine, ali vjerovatno tek
skog mora. Niko ne zna niti može znati VRIJEME BANA KULINA – VRIJEME formalno, barem sudeći po kasnijem ra-
koliko je ovakvih i sličnih povelja stvarno EMANCIPACIJE BOSNE zvoju učenja Crkve bosanske. Bio je, da-
izdato u Bosni jer je mnoge bespovratno Mada nije prvi poznati bosanski vladar, kle, i mudar vladar, koji je vješto izbjegao
progutalo vrijeme, ali svima je poznato, ili ban Kulin jeste prvi od posebnog historij- i papinu strašnu prijetnju, pa je bosansko
bi barem svima poznato trebalo biti, da je skog značaja i prvi koji je o tome ostavio krstjanstvo u njegovoj banovini cvjetalo i
Povelja bana Kulina jedinstvena i od ne- osoben trag. Bosnom, svojom banovinom, Bosnu u srednjovjekovnoj Evropi činilo
procjenjive važnosti. Riječ je o dokumentu upravljao je 24 godine, od 1180. do 1204., a “buntovnim religijskim specifikumom”,
koji se danas smatra “rodnim listom” bo- historija ga je upamtila kao “plemenitog i kako kažu historičari, i to stoljećima pri-
sanskohercegovačke državnosti. moćnog muža”, “velikog bana” i “sretnog” je pobunjenog Martina Luthera u Nje-
U pitanju je, dakle, kultura sjećanja. vladara. Za njegova vremena, Bosna je bila mačkoj i pojave protestantizma. Uz ovo,
Bez sjećanja, bez svjesne slike prošlosti, relativno prostrana država – prostirala se Kulin je, kažu, imao samo jedan ratni
nema ni potpune slike sadašnjosti, a pu- od Drine do Grmeča obuhvatajući central- pohod, što je za srednjovjekovne prilike
tevi budućnosti tad su uglavnom teška i nu Bosnu, Usoru, Soli i Donje krajeve oko bila rijetkost i posebno sretna okolnost, a
neizvjesna avantura. Zato je svaka važna rijeke Sane, a da bi je se prešlo, trebalo je sama zemlja napredovala je i bila uspješna.
godišnjica, a pogotovo godišnjica povije- “deset i više dana hoda”. Vrijeme bana Kulina jeste, dakle, vrijeme
snog toposa kakav je Povelja bana Kulina, Iz Kulinova doba potječu i rane vi- emancipacije Bosne na historijskoj sceni
za svako samosvjesno društvo i trenutak jesti o pojavi bosanske hereze, a koja je, srednjovjekovne Evrope, pa zato, uprkos
nužne kulturalne autorefleksije, trenutak za izgleda, po Bosni bila toliko raširena da našoj dobro poznatoj povijesti zaborava
pogled unatrag iz perspektive sadašnjosti, je ovoj “kugi bosanskoj”, uz mnoštvo na- i historijskog nehaja, i ne čudi poslovica
a sa stremljenjima i nadanjima za buduć- roda, pripadao i sam Kulin s porodicom, “Za Kulina bana i dobrijeh dana”, mada
nost. Naše društvo danas, po svemu sudeći, kako ga je 1199. godine papi Inocentu III je ona po nastanku tek novijeg datuma,

50 18/8/2016 STAV