Page 48 - STAV 76 18.08.2016

DRUŠTVO

skroman, uljudan i obazriv. Kaže da je
do sada uradio više od trideset munara.
Dok obilazi originalne dijelove poredane
u poleđini Aladže, iz sjećanja na brzinu
vadi one na hercegovačkim džamijama.
Najviše je radio u Mostaru, munare Si-
nan-pašine, Karađoz-begove i Ćejvan-će-
hajine džamije. Ondje je radio i na Šarića
džamiji, na džamiji Ahmed-age Lakišića
u Ričini, na Neziraginoj džamiji iznad
Krive ćuprije, koja je porušena 1950. go-
dine, a obnovljena 1999. godine, i na svim
ostalim mostarskim džamijama. Radio je
i na stolačkim, na Osman-pašinoj dža-
miji u Trebinju, Krzlar-aginoj u Mrko-
njić-Gradu, u Pruscu, pa i u Baru. Radio
je munaru i na banjalučkoj Ferhadiji, a
sada je ponovo u Foči, gdje je u Donjem
Polju prije dvanaest godina isklesao mu-
naru na Atik Ali-pašinoj ili Musluk dža-
miji, kako je narod voli zvati, izgrađenoj
1546. godine, a spaljenoj 1992. godine.
“Moj otac bio je vrstan klesar i vje-
rovatno da sam od njega naslijedio tu
žicu i ljubav prema kamenu. Završio
sam hortikulturu i prije rata sam radio
ZIDOVI I SKELE Mukoša i od kojeg su građeni Karađoz-be- u sarajevskom preduzeću ‘Parkovi’. Imao
Izniče Aladža nanovo iz vlastitih gova džamija, Kriva ćuprija, Stari most i sam namjeru vratiti se uzgoju cvijeća,
temelja, na kojima je, nakon završene mnogi objekti u Mostaru. Tenelija je ka- a onda me sasvim slučajno moj rođak,
analize i dokazane stabilnosti, renoviran men žućkaste boje koji se netom nakon rahmetli Osman Karahmet, zovnuo da
samo gornji sloj od tridesetak centime- vađenja može rezati običnom ručnom pi- dovršim jednu munaru u Mostaru, i tako
tara, kako kaže šef gradilišta Hajro Ta- lom. Kad se osuši, dobija bjeličastu boju je sve počelo”, priča Alija prisjećajući se
nović. Ogradni zidovi harema, od kojih koja s vremenom prelazi u svjetlosivu. tih prvih dana i straha od visine, kada
je iz vremena gradnje ostao samo uski Iz kamenoloma se prebacuje u Jablani- je pravio dvostruku skelu oko munare, a
pojas oko česme, već su gotovo dovrše- cu gdje se siječe i priprema za ugradnju. njegovi saradnici, zbijajući šalu s njim,
ni. Ostalo je još da se skine oštećeni red Rok za završetak gradnje je 1.020 nazivali je “Alijine daske”.
kamena nad česmom i da se urade dvije dana, što znači da je upolovljen, ali je Alija nam u stražnjem dvorištu džami-
avlije na ulazima. i izgradnja upolovljena, tako da bi, ne je pokazuje originalne dijelove s Aladže.
Unutra, ispod skela i zaštitnih mre- bude li nekih značajnijih vremenskih ne- Pri tome hvali kamen, njegovu fleksi-
ža, bijeli se tijelo džamije. U prvi plan pogoda, do kraja naredne godine Aladža bilnost i čvrstinu. Kaže da se džamija,
iskaču četiri mramorna stuba na kojima mogla zasjati punim sjajem. Tako govori zahvaljujući tome što je izgrađena od
leži trijem. Gore, na trijemu, kamenim Hajro Tanović, kojeg su, kako kaže, vo- kamena, prilikom miniranja ustvari ra-
blokovima koji vire iza dasaka sastav- deći ljudi iz mostarskog Građevinskog stavila na dijelove od kojih je sastavlja-
ljaju se lukovi vijenaca. Iza njih radnici društva “Bišina” nagovorili da ostavi na. Zato je dosta kompletnih fragmena-
ukivaju daske za kupole, a nad njima se farmu koju je podigao pored svog Gac- ta preživjelo silinu eksplozije i grubosti
dižu gotovo završeni zidovi. Tijelo dža- ka kada je otišao u penziju i prihvati se bagera prilikom uklanjanja i iskopavanja
mije skoro je uspravljeno. Hajro kaže da ovog posla. Iza njega je veliko iskustvo. na obali Drine, gdje su nađeni zatrpani
je potrebno uzidati još dva reda kame- Do sada su radili na rekonstrukciji pet- smećem i zemljom, a ispod sebe su krili
nih blokova, a onda se prelazi na osmo- naest džamija porušenih tokom agresije tijela ubijenih Fočaka.
ugaonu osnovu radi kupole koja će biti na našu zemlju. Hajro spominje Carevu “Evo, trenutno sam počeo sastavljati
zidana sedrom. džamiju u Nevesinju, čiji su ostaci otjera- šerefu, a ondje su i dijelovi za mihrab,
“Ugrađeni su svi originalni dijelo- ni sedam kilometara od grada, Ljubovića sve je označeno i svaki kamen ima svoj
vi koje je bilo moguće ugraditi. Čak na džamiju u nevesinjskom Odžaku, koja je broj”, kazuje Alija. Njegov je tim tre-
zahtjev prof. dr. Amira Pašića, glavnog 1992. godine zapaljena a onda minirana, nutno na sedamnaestom metru munare
arhitekte i konsultanta cijelog projek- Sultan Ahmetovu u Trebinju, džamiju koja treba biti visoka četrdeset metara.
ta, ne skidamo ni patinu s njih”, govo- u Bileći, ali i Sinan-pašinu u Mostaru, Pored toga, rade i na trijemu, na vijen-
ri Tanović. srušenu 1949. godine kako bi se moglo cima i svugdje gdje trebaju vješte klesar-
Kamen se dobavlja iz kamenoloma izgraditi tenisko igralište za oficire JNA. ske ruke. Izvajale su one mnoge porušene
u obližnjoj Slatini, otkud ga je prije 460 džamije i udahnule im novi život. Pra-
godina naručivao i Hasan, sin Jusufov, MAJSTOR ZA MUNARE vo je zadovoljstvo doći ovdje i vidjeti s
nazir, što će reći finansijski nadzornik Duboko iskustvo krasi i Aliju Emšu kojom predanošću i strašću oblikuju ti-
državne imovine i prihoda ubiranih na iz Kiseljaka. On je majstor za munare, jelo najljepše među najljepšima. Naža-
carinama, trgovima, rudnicima i skela- one kamene, iz osmanskog perioda. Za lost, danas je u Foči malo onih koji nisu
ma. Riječ je o kamenu miljevina i tene- njega kažu da je teško u Bosni, a možda ravnodušni prema ponovnom brušenju
lija, kojeg ima i na Buni u kamenolomu i na Balkanu, naći boljeg. Sam je Alija bisera njihovog grada. n

48 18/8/2016 STAV