Page 63 - STAV broj 316

druge radove objavljivao je u uglednim u Palestini... Iz njegovog pisanja bilo je period koji prethodi pojavi posljednjeg
kairskim časopisima. Zbog velikog utjeca- jasno da islamsko učenje vidi kao izlaz ili Božijeg poslanika Muhammeda, a. s.,
ja liberalnih nacionalističkih struja koji- rješenje za postojeće probleme. Kutb se Kutb opisuje džahilijjet izostankom nje-
ma je bio izložen, u svom svakodnevnom islamu vratio i prije odlaska u Ameriku gove suprotnosti – islama. U islamskom
životu nije se kretao unutar religijskog 1948. godine. O tome svjedoče njegova društvu mora postojati apsolutna potčinje-
okvira. Početkom četrdesetih godina 20. pisana djela koja su nastala prije nego što nost jedino Allahu, a ona se manifestira u
stoljeća Kutb se počinje interesirati za je otputovao u Ameriku, a naročito djelo uvjerenju i poimanju njegovih subjekata,
umjetnički aspekt Kur’ana. Ja bih rekao Socijalna pravda u islamu. Iako je boravak u njihovom bogoslužju i ritualima, kao i
da se već tada počeo vraćati vjeri. U tom u Americi za Kutba bio značajno iskustvo, u društvenom uređenju i zakonodavstvu.
periodu napisao je dvije značajne knji- ono se ne može smatrati primarnim ra- Izostanak bilo kojeg od ova tri nabrojana
ge: Umjetnički prikaz u Kur’anu i Prizori zlogom njegovog povratka vjeri, kao i za aspekta islamskog društva znači izostanak
proživljenja u Kur’anu. Njegovo vraćanje njegov antagonistički stav prema Zapa- samog islama, odnosno prisustvo džahilij-
Kur’anu ne može se smatrati samo in- du. Kutb je u Americi samo našao doka- jeta. U kategoriju džahilijjetskih društava
telektualnom potrebom i radoznalošću. ze za ispravnost vlastite percepcije isla- Kutb svrstava sva tada postojeća društva,
Kur’anu je pristupao, očito je, kao sigur- ma i Zapada koju je imao i prije odlaska pa i ona koja se smatraju muslimanskim.
nom utočištu u izuzetno turbulentnom u Ameriku. Ipak, ne negiram da se nakon Kutb se ne miri nad činjenicom da druš-
vremenu. Interesiranje za umjetnički as- povratka iz Amerike Kutb u potpunosti tveni život uređuju zakoni koje su ljudi
pekt Kur’ana odvest će ga do istraživanja predao življenju i izučavanju vjere. izmislili. Potčinjavanje ljudskim zako-
drugih tema, više religijskih i društvenih nima smatra robovanjem ljudima, a oni
negoli umjetničkih. Krajem četrdesetih STAV: Šta je novo donio Kutb kada je nisu nosioci suvereniteta. Jedini posjed-
godina Kutb je bio već afirmirani pisac riječ o razumijevanju džihada i koje su nik suvereniteta jeste Allah. Vraćanje su-
koji je načinio značajan ideološki zaokret zamjerke ulema na njegovo razumije- vereniteta Bogu zadatak je islamskog po-
– prestao je biti književni kritičar i postao vanje džihada? kreta. Kutb tvrdi da nije moguća nikakva
je kritičar društvene zbilje. Pisao je o ra- HODŽIĆ: Kutbova teorija džihada ne saradnja i koegzistencija između islam-
zličitim temama: o etičkim standardima može se razmatrati bez spominjanja dru- skog i džahilijjetskog društva. Musliman-
i javnom (ne)moralu, o zapadnoj kulturi gih značajnih koncepata koje je tretirao sko društvo formira se čim se pojedinac
i imperijalizmu, o budućnosti kulture u u svojim pisanim djelima. Mislim, prije ili grupa okrenu od obožavanja nečega
Egiptu, o socijalnoj (ne)pravdi, o držav- svega, na džahilijjet i Božiji suverenitet. Iako drugog ka obožavanju isključivo Boga te
nom establišmentu, o položaju muslimana se terminom džahilijjet primarno označava svoj društveni život počnu regulirati na

STAV 26/3/2021 63