Page 64 - STAV broj 316

DRUŠTVO

osnovu onoga što je Allah propisao. Iako
postoji mogućnost da će se džahilijjetsko
društvo bez otpora integrirati u novo mu-
slimansko društvo, Kutb se, ipak, ne za-
varava iluzijama. Naivno bi bilo pretpo-
staviti, ističe Kutb, da se upućeni poziv za
oslobađanje cijelog čovječanstva na Zem-
lji ograniči samo na izlaganje argumenata
(pozivanje u islam riječima). Islam se, zai-
sta, zalaže za argumentiranje kada postoji
sloboda komunikacije. Ali kada na putu
postoje prepreke i praktične poteškoće,
onda ne postoji druga mogućnost osim da
se iste uklone silom – pokretanjem dži-
hada. Postojanje prepreka na putu širenja
islama bilo gdje u svijetu dovoljan je ra-
zlog za pokretanje džihada jer je njegova
primarna zadaća da prokrči put za borbu
riječima, argumentima. Kutbov džihad,
dakle, nije omeđen vremenom i mjestom.
Džihad ima svevremenski i globalni, od-
nosno ekspanzionistički karakter. Oštro
se protivi stavu da džihad ima samo od-
brambenu funkciju. Islam nije nikakav
“defanzivan pokret”. To je pokret koji
ima zadaću da dokine tiraniju i da uvede
istinsku slobodu čovječanstvu.
Ono što ulema, prije svega azharska/egi-
patska, najviše zamjeri Kutbu jeste pro-
glašavanje muslimanskih društava džahi-
lijjetskim, a protiv takvih društava, prema
Kutbu, treba pokrenuti džihad. Sejjid
Kutb, smatra al-Karadavi, snosi određe- STAV: Možemo li na osnovu Vašeg istra- su izvršioci bili muslimani. Bez obzira
nu odgovornost za nastanak ideologije živanja zaključiti da je Kutb neshvaćen na iskrivljavanja određenih islamskih
tekfira, ističući da je Kutbova posljednja i zloupotrijebljen i na Istoku i Zapadu? koncepata kod zapadnih autora ili krivu
ideološka faza, a to je faza konfrontacije, HODŽIĆ: Pravo interesiranje za Kut- predodžbu o nekim aspektima islama na
odbacivanja i smatranja društva džahi- bovo političko-ideološko mišljenje usli- Zapadu, istima se ne može spočitati da
lijjetskim, predstavljala njegov razlaz s jedilo je nakon njegovog pogubljenja je njihova percepcija o postojanju veza
temeljnim tokom razumijevanja islama 1966. godine, a na Zapadu nakon tero- između Kutba i najpoznatijih radikal-
(ahl as-sunna wa al-jamā’a). Pored toga, rističkih napada od 11. septembra 2001. nih muslimanskih militanata ili terori-
spočitavaju mu selektivni pristup prili- godine. Nema nikakve dileme da na Za- sta pogrešna. I sami izvršioci napada ili
kom citiranja Kur’ana. Postoje mnogi padu Kutba smatraju odgovornim za članovi ekstremnih militantnih musli-
kur’anski ajeti, kako kaže al-Karadavi, ideologiju koja stoji iza svih napada koji manskih organizacija spominju Kutba i
koji pozivaju na mir s nemuslimanima su okvalificirani kao teroristički, a čiji pozivaju se na njegove stavove o džihadu,
koji ne izazivaju sukobe, a koje Kutb džahilijjetu, Božijem suverenitetu... Ipak,
potpuno ignorira. I vjerski autoriteti iz treba imati na umu da Kutb nije pozivao
Saudijske Arabije objasnili su Kutbo- Bez obzira na navodne na ubijanje civila i nedužnih osoba, čak
ve interpretativne distorzije kao rezul- i kada je u pitanju legitimna upotreba
tat njegovog nedovoljnog poznavanja greške koje je Kutb sile. Kutb je silu predvidio protiv in-
principa islamske jurisprudencije (uṣūl činio zbog nedovoljnog stitucija koje sprečavaju širenje islama
al-fiqh). Iako je ulema Saudijske Arabije argumentima, riječima... Kutbova gle-
mnogo blaža u osudi Kutba, u odnosu poznavanja principa dišta bila su podatna za različite nado-
na zvaničnu egipatsku ulemu, i spre- gradnje koje su, u konačnici, dovele do
mnija je priznati i postojanje određene islamske jurisprudencije, inspiriranja i izvršavanja djela koje Kutb
koristi koja proizilazi iz njegovih djela, jer nije posjedovao nije zagovarao ili koje, vjerovatno, nika-
devedesetih godina 20. stoljeća Kutbov da ne bi odobrio. Uvijek treba imati na
utjecaj počeli su smatrati remetilačkim formalnu teološku umu da je Kutb svoja najpoznatija djela
za društveno-politički poredak. naobrazbu, najveći broj napisao u teškim zatvorskim uvjetima,
Bez obzira na navodne greške koje je kao i da svoje stavove nije imao priliku
Kutb činio zbog nedovoljnog poznava- muslimanskih učenjaka dodatno objasniti jer je ubijen od stra-
nja principa islamske jurisprudencije, ne egipatskog režima. Bez obzira na to
jer nije posjedovao formalnu teološku (uleme) njegovu smrt što je određene Kutbove stavove teško
naobrazbu, najveći broj muslimanskih smatra nepravednom i opravdati, on sam, lično, nije bio osoba
učenjaka (uleme) njegovu smrt smatra koja je u praksi bila sklona upotrebi bilo
nepravednom i šehidskom. šehidskom. kakve sile. n

64 26/3/2021 STAV