Page 31 - STAV broj 400

svim poljima, pa i u poljoprivredi. Bez zna-
nja i učenja, ovo ništa ne bi bilo moguće, jer
je prošlo vrijeme kada ste mogli sjediti pod
nekom šljivom i da vam neko dođe i kaže:
‘Evo ti krava.’ Ovo su ozbiljne priče, koje
zahtijevaju posvećenost. Imamo primjer u
Zvorniku, gdje je jedna firma uvezla rad-
nu snagu iz Bangladeša. Ljudi su se dobro
snašli. Malo s njima razgovaramo kada ih
vidimo na džumi. Dobivaju dobre plaće u
građevini, smještaj i hranu. To me zainte-
resiralo te razmišljam provjeriti zakonske
mogućnosti za dovođenje mladog bračnog
para ili porodice, muža, žene i djece koji-
ma bismo osigurali smještaj, a djecu bi-
smo upisali u škole, i tako razvijali posao.
Imamo mi prerađivačke kapacitete. Imamo
hladnjaču kapaciteta pedeset tona plusnog
režima, a imamo sada i minusnu komoru,
koja je prazna jer nemamo sirovinu da je
lagerujemo. Zašto nemamo sirovinu? Zato
jer nemamo radnu snagu da je možemo pro-
izvesti. U organskoj se proizvodnji samo
jednim dijelom možete osloniti na mašine.
Ne možete korov prskati i ubijati. Ne! Or-
ganska poljoprivreda to strogo zabranjuje
i ljudske ruke to moraju čupati. Isto je i
kod najezde insekata. Trenutno na kupu-
su, brokulama i karfiolu leptiri kupusari i
drugi leptiri polažu jaja iz kojih se razvijaju
larve koje grickaju glavicu. Neophodno ih
je odstraniti”, objašnjava Senad Omerović.
CIJENA KVALITETA
U odnosu na zemlje iz okruženja, proi-
zvodnja bio hrane kod nas je, navodi sago-
vornik Stava, u početnim fazama.
“Možemo se porediti sa Srbijom i Cr-
nom Gorom, dok je Hrvatska dalje odmakla
jer im je po svemu Evropska unija bliža i
lakše im je u tom pogledu. Mi još stažira-
mo i ovo što mi imamo teže će doći do ljudi
koji traže zdravu hranu. Morate ići u velike
gradove, jer u manjim sredinama ljudi ne-
maju razvijenu svijest ili nemaju moguć-
nosti kupovati ovo povrće, koje je skuplje
u odnosu na konvencionalne proizvode.
U odnosu na Hrvatsku i Sloveniju, koji su
već u Evropskoj uniji, i vjerovatno imaju
raznih olakšica u smislu pristupa evrop-
skim fondovima, trenutno i mi možemo
aplicirati i crpiti te fondove. ‘Agrofood’ je
već bila korisnik jednog takvog projekta
preko Programa Ujedinjenih naroda za ra-
zvoj (UNDP), a sad smo aplicirali i na dru-
gi projekt za automatizaciju navodnjavanja
u poljoprivredi. Veliki je broj objekata i za
sve je potrebna voda. Ako biste ručno na-
vodnjavali, morate preći šest-sedam kilo-
metara zalijevajući. Zbog toga je sada ne-
ophodna automatizacija koja na daljinski,
s jednog mjesta, sve to prati.” mogli bi imati veće mogućnosti izbora
Uz više razumijevanja za ekološku pro- zdravije hrane. Potencijal za proizvodnju
izvodnju povrća, ulaganja u znanje i ljud- nije upitan, a “Agrofood’ je zadruga koja,
ske resurse, građani Bosne i Hercegovine uz ostale, to i potvrđuje. n

STAV 4/11/2022 31