Page 36 - STAV broj 400

DRUŠTVO

Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (XII dio)

NEKE SE RIJEČI DOŽIVLJAVAJU

KROATIZMIMA IAKO ZA TO

NEMA LINGVISTIČKOG UPORIŠTA

Piše: Alen KALAJDŽIJA

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik
Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem
je obavljao i funkciju direktora u dva mandata.
Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i
historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72
rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne
radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao
na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne
konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega
su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg
naučnog saradnika. Učestvovao je na više
od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz
oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja
Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od
izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je
bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih
djela iz oblasti bosnistike.

DOLJE-GORE NEKI OBLICI GLAGOLA TICATI I TJECATI

Često u svakodnevnom govoru čujemo prilog dole. Taj oblik, Često dolazi do nesigurnosti u odabiru ovih dvaju oblika. Najvažnije
pokušavajući ga opravdati, mogao je nastati analoški pre- što treba imati u vidu jeste činjenica da je glagol tjecati u semantičkoj
ma prilogu suprotnog značenja – gore, jer u obje riječi na vezi s glagolom teći, a glagol ticati u vezi je s glagolom taći. Zapravo
mjestu vokala -e stajao je jat, koji u ijekavskim govorima ima češće dolazi do upotrebe glagola ticati koji pokriva glagol tjecati. Vrlo
različite reflekse, ali u kojima je jasno razgraničeno kad koja je moguće da je značajan utjecaj na ovu pojavu odigrao srpski ekavski
zamjena stoji. Tako je svima sigurno poznato da kratki jat standard koji ne posjeduje oblik tjecati a ni svakako *tecati već samo
daje zamjenu -je, iz čega proizlazi da jat koji je kratak daje oblik ticati. Zato je ispravno kazati da se na nekoga ili na nešto utje-
-je, pa na osnovu riječi dol- dolazi ovaj refleks, iz čega pro- če, a ako se utiče, to ima posve drugo značenje. Zato je normirana
izlazi pravilni i standardizirani oblik dolje, koji je normiran u konstrukcija tipa da neka pojava može utjecati a ne uticati na budući
svim srednjojužnoslavenskim jezicima, srpskom jekavskom, razvoj nekih drugih fenomena. Čak i kada se autom tokom vožnje za-
crnogorskom, hrvatskom i naravno bosanskom. Oblik dole obilazi drugi auto u kretanju, za to se kaže pretječe a ne pretiče, za
što je potvrda i rečenice: Pretekni ga ovdje!, a ne: *Pretakni ga ovdje!
“nakalemljen” je naknadno posredstvom jugoslavenske sr- Inače, više je riječi u bosanskom jeziku koje imaju veze s glagolima tje-
bizacije i tanjugizacije jezika, pa je taj oblik shvaćen i kao cati: steći – stjecao: imovinu je stjecao, a ne sticao; potjecati – potje-
prestižan. Svakako, dolje je dolje. A gore ne može biti gor- če: ova riječ potječe a ne potiče iz prasl. jezika; natjecati se – natječu
je jer se jekavska zamjena ne vrši iza r-, za što postoji niz se: oni se natječu a ne natiču... Isto tako, i glagol ticati: podsticati –
primjera, ali o njima drugom prilikom, ako Bog da. Etimo- podstiču: podstiču ga na pobjedu, a ne podstječu; spoticati – spoti-
logija riječi dolje veže se za do, tj. dol, odakle je izvedenica ču: oni ga stalno spotiču, a ne *spotječu; naticati – natiče: jedva pa-
dolina, a riječi gore za imenicu gora, što je više u odnosu puče natiče a ne natječe...
na dolinu, a što u datom slučaju upućuje na metaforizaciju Dakle, obje ove riječi – tjecati i ticati, s brojnim izvedenicama, imaju
značenja, preko koje su dobijeni prilozi dolje i gore. svoja posebna značenja o kojima treba voditi računa u jeziku.

36 4/11/2022 STAV