Page 37 - STAV broj 400

PRIJEVOD ZA PRIJEVOZ

Primjetno je kolebanje u odabiru najčešće imenica s prefiksom prevod, prekid, itd. nastajali analoški prema oblicima glagola
pre- (ovo e je jat /ě/ ustvari) kada u kombinaciji dolaze različi- prevoziti, prelaziti, prevoditi, prekidati itd., u kojima jat zaista
ti korijeni: -lom, -laz, -vod, -voz, -pjev, -glas, itd. Dakle, riječ je nije dug, te da se analogija protegnula na gore spomenute gla-
o riječima koje se nekada doživljavaju kroatizmima, iako za to golske imenice. Primjeri nekih pridjeva formiranih s prefiksom
nema nikakva lingvističkog uporišta, jer je tobože sasvim nor- pre- također potvrđuju ekavsku zamjenu jer je jat kratak: prejak,
malno bilo da se govori prelom, prelaz, prevod, prevoz, preglas, preduga, predobro itd.
prepjev itd. i sad se izmišljaju neke nove jezičke činjenice. Je li Dakle, jasno je da u konstrukciji: konsonant ili sonant + sonant
to zaista tako? Mislim da svi koji su završili osnovnu školu, ma- r + kratki jat dolazi do ekavske zamjene. I zaista, u toj pozici-
kar u Bosni, znaju da dugi jat ima dvosložnu zamjenu, kako su ji ne može biti ništa drugo nego to što jeste i ništa nije spor-
nas tome učile i danas još uče učiteljice: snijeg, lijep, bijelo, li- no: prejak, prevoziti, prelaziti... Međutim, u fonološkoj strukturi
jepiti, lijek itd. Ako je to tako, onda ovaj prefiks pre- ima vrijed- glagolske imenice tipa prijelaz, prijevod, prijevoz, prijeglas i sl.
nost prije- na koji se zatim dodaju primjeri spomenutih korijena jat mora biti ijekavski. Da nisu upravu oni koji pravdaju ekav-
riječi. Istina, ima nekih oblika koji su neobični, kao npr. prijepjev, sku zamjenu u obliku tipa prelaz, prevod, prevoz, preglas i sl.
a samo zbog toga što bi moglo značiti da se nešto desilo pri- govore drugi brojni primjeri u kojima se javlja ovakva vrsta slo-
je pjevanja, a ima i drugih: prijekid, možda prijezir i neki drugi. govne kvantitete gdje su zakonomjerni primjeri neumoljivi, npr.
Kad je riječ o porijeklu ovog prefiksa, on je u prasl. glasio *per- vrijeme ali vremena; strijela ali strelica; grijeh ali greška; srijeda
koji je kasnije metatezom dao pre-, gdje je formiran jat od du- ali sredina; naprijed ali napredak; povrijediti ali povreda itd. A
gog e. Postoji opravdano mišljenje da su oblici prevoz, prelaz, vrijeme će reći svoje!

DONESEN ILI DONEŠEN?

Često se može čuti da je u proteklom pe- za drugim oblikom. Taj drugi oblik glasi do- se čuva korijenski oblik -nes-. Upravo tako
riodu donešen neki zakon. Norma nas uči nijeti, što je izvedeno iz do-*njes-ti, gdje je dolazimo i do polazišnog oblika za pridjev
da je taj oblik nestandardan i da treba za- jat duženjem vokala nastao od oblika nes-, trpni donesen, koji je nastao od do-nes-en.
kon biti donesen. Je li to tako, i ako jeste, pa je kasnije, nakon promjene u korijenu ri- Paralelno s njime, u savremenom jeziku po-
zašto je tako? Najprije da riješimo pitanja ječi, dobijen jat od dugog e te formiran oblik stoji i trpni pridjev donijet, a od donijeti javlja-
porijekla glagola od kojega se formira trpni do-nije-ti, gdje se vidi da je u podlozi obli- ju se u paradigmama oblici: donio, donijela,
pridjev. Korijen ovoga glasi nos-, ili nes-, ka -nije- bilo starije -nijes- < -njes- < -nes- donijet ću, i sl. Dakle, u savremenom jeziku
u zavisnosti od prijevoja vokala u korijenu . Upravo zato dogodilo se da je ovaj stariji koristi se tzv. recidiv starije jezičke prakse
koji proizvodi nova značenja što se vežu za oblik -nes- (tj. donesti) zamijenjen oblikom za trpni pridjev – donesen, za što ne postoji
osnovno. Otuda u savremenom jeziku po- -nije- (donijeti), pošto je u starijem jeziku infinitvni oblik donesti, ali postoji oblik doni-
stoji oblik nesvršenog vida, npr. donositi < ovaj glagol svršenog vida glasio donesti < jeti koji je zamijenio donesti, a od kojega se
do-nos-i-ti, od čega se tvori trpni glagolski do-něs-ti. Ovaj oblik donesti sporadično bi- tvori trpni pridjev – donijet. Isto tako, osim
pridjev: donošen, koji istovremeno ima ite- lježi hrvatski standard, dok je u bosanskoj trpnog pridjeva postoje još neki paradigmat-
rativno značenje, tačnije značenje trajanja jezičkoj praksi vjerovatno potpuno potisnut. ski oblici koji podržavaju oblik donesen, kao
odnosno nesvršenog vida. Međutim, kada Međutim, danas se koriste ostaci te osnove što su donesemo, donesosmo i sl.
se želi formirati svršeni vid, bilo da je riječ o u paradigmama glagola: donesem, donese- Nije ovdje doneseno sve što je moglo, nešto
infinitivu ili trpnom pridjevu, mora se posegnuti te, donesu, donesoh, donesoše i sl. u kojima je i ostalo – za neki drugi put.

SLIPAVA SI, BJEŽI TAMO

U bosanskom govornom idiomu može se čuti riječ slipav. Istina, između slipati i lijepiti te slipav i ljepljiv. Slipav i slipati uglavnom
teško je bez terenskih odnosno istraživačkih tehnika znati do ko- su vezani za ostatak određenih ljepljivih, smolastih elemenata
jih dijalekatskih granica seže ova leksema, s obzirom na to da je neke tvari koja se može nalaziti na nekim predmetima, na koji-
mnogi rječnici ne bilježe. Međutim, bosanski opisni i normativni ma se vrši “slipanje”, ili se može prenijeti s navedenih predmeta
rječnici iz 2007. i 2010. godine bilježe natuknicu slipav, za koju dalje. U svakom slučaju, iako je semantička veza jasna i produk-
se navodi da označava ono što je ljepljivo, smolasto, a Institutov tivna, razlike su istaknute. Zanimljivo da ne postoje oblici *slje-
Rječnik iz 2007. godine navodi i glagol slipati, za koji se navodi pati i *slepati ili *sljepav i *slepav, već samo s elementom -i-, što
značenje “imati svojstvo ljepljivosti”, iako bi ovaj opis mogao biti može ili upućivati na ikavsku zamjenu jata, ili je riječ, što bi mo-
u preskriptivnom smislu “suspektan”, bez obzira na to što pogađa glo biti bliže istini, jer ne postoje jekavake i ekavske varijacije, da
suštinu značenja. Inače, zanimljiv je način tvorbe ove lekseme, u je -i-porijeklom izveden prijevojem vokala u korijenu riječi. Prasl.
kojoj se prepoznaje neologistički postupak zbog semantičke veze porijeklo ovoga korijena glasi *lěp-. Ali, to nije sve. Pridjev lijep
s osnovnim oblikom iz kojeg se izvodi, a to je s-lěp-av-ø, gdje se i glagol lijepiti vode porijeklo iz zajedničke prasl. osnove: *lěp-,
može utvrditi korijenska morfema -lěp-, što upravo znači lijepiti, što je nekada označavao “ono što pristaje”, a čini se da se po-
odnosno slijepiti. I tu se dolazi do prilično bliskog pridjeva lje- mjeranje značenja vrši i prema drugim komponentama značenja,
pljiv i glagola lijepiti koji je blizak glagolu slipati. Međutim, svakom jer onaj koji je lijep, on za sebe lijepi drugo(g). Bosanski jezik i
izvornom govorniku bosanskog jezika jasne su semantičke razlike njegova tvorba – neprocjenjivo i neopisivo!

STAV 4/11/2022 37