Page 34 - STAV broj 400
P. 34

DRUŠTVO



            Osmansko carstvo je tih godina imalo
          potrebu za kvalificiranim zanatlijama i na-
          stojalo je zadovoljiti tu potrebu stavljanjem
          zarobljenih zanatlija u logore na svojim posje-
          dima. Otprilike 2.200 zatvorenika dovedeno
          je u Tursku između 1916. i 1917. godine. Ovi
          zarobljenici otišli su u Istanbul i pridružili
          se osmanskoj vojsci. Osmansko državljan-
          stvo dobila su 662 muslimana iz ove grupe.
          U logorima su čitane publikacije kako bi se
          muslimanski zatvorenici informirali o pro-
          glašenom džihadu. U tu svrhu pokrenute
          su novine njemačkog Ministarstva vanjskih
          poslova pod nazivom El Dschihad, iza kojih
          je stajao Idrisi. Prvi je broj izašao 5. marta
          1915. godine.
            Izašlo je ukupno dvanaest brojeva i svojim
          intelektualnim jezikom nisu donijeli željeni
          učinak na zarobljenike, uglavnom seljane i
          seosku mladež. Umjesto njih krajem 1918.
          godine Idrisi pokreće još jedne novine pod
          nazivom Yaña Turmış s temama bliskim ta-
          dašnjem stanovništvu.
            Mirovnim sporazumom iz Brest-Litov-  Dok je radio u logoru izdavao je dvoje   njegove aktivnosti i na komunističku propa-
          ska između Rusije i Njemačke u martu 1918.   novina u kojima je većinu članaka napisao   gandu, koju je širio na skupovima u Njemač-
          godine aktueliziralo se pitanje deportacije   sam. Dijelovi tih novina ponovno su štampa-  koj i u novinama koje je objavljivao u to vri-
          logoraša u domovinu, te je u oktobru 1918.   ni 1996. godine. Te publikacije nisu korištene   jeme, bilo je teško povjerovati da njemačke
          grupa od petnaest zatvorenika poslana u nji-  samo u propagandne svrhe, već su služile i   vlasti nisu znale za njegove aktivnosti te da
          hovu zemlju. Ukidanjem Brest-Litovskog   za obrazovanje Tatara. Kroz te publikacije,   to nije radio u dosluhu s njima.
          mirovnog sporazuma, ideja da se zatvorenici   Idrisijev uticaj na zarobljenike je još više po-  Idrisi je 27. decembra 1924. godine osno-
          vrate u njihove zemlje je nestala. Britanski i   rastao i on je postao njihov vođa. Ovu situa-  vao Društvo pokornosti Allahu za koje je do-
          francuski zarobljenici poslani su kućama do   ciju okrunio je predsjednik Njemačke Frie-  bio finansijska sredstva od turske, afganistan-
          početka 1919. godine. Međutim, ruski zaro-  drich Ebert pismom zahvale 1923. godine.   ske, egipatske i iranske ambasade u Berlinu.
          bljenici čekali su u logorima jer dogovor nije   Prema podacima iz Idrisijevih pisama,   Navodno je tako prikupljao potrebne infor-
          mogao biti postignut. Dok su čekali, radili   vidi se da je u logorima bilo približno 30.000   macije za Sovjete. Svrha ovog udruženja bila
          su na farmama a neki su tražili dopuštenje   zatvorenika. S njima Idrisi radi sve do juna   je kulturno i vjersko okupljanje muslimana
          za ostanak u Njemačkoj. Alimdžan Idrisi ra-  1921. godine, drži im čak i kurseve njemač-  u Njemačkoj. Tih godina upoznao je svoju
          dio je na slanju zarobljenika u njihove rodne   kog jezika. Tada s trojicom prijatelja osniva   buduću suprugu Şemsülbenat Hanım. Ona
          gradove i osiguravao potrebe zarobljenika.   Društvo za podršku ruskim muslimanskim   se školovala u Njemačkoj, postala liječnica
          Logor Wünsdorf ostao je otvoren do 1924.   studentima u Berlinu. Time su željeli podržati   i pisala članke o zdravlju žena. Iz njihovog
                                            studente i studentice koji dolaze iz Tatarstana   braka rodila su su dva sina, İldar (1925–
          IMAMSKE DUŽNOSTI                  i Turkistana u Njemačku. Međutim, udruženje   2005) i Orhan (1929–2007), te kćerka Gül-
            Idrisijeva prva imamska dužnost bila   je bilo teško pogođeno finansijskom krizom   nar (1927–1998).
          je u logiru Eger, koji se nalazio na prostoru   u Njemačkoj između 1923. i 1924. godine i   Desetak dana nakon rođenja prvog sina,
          današnje Češke i nju je obavljao sve do kra-  naposljetku je raspušteno. Iako udruženje   na zahtjev finskog tatarskog trgovca Zine-
          ja 1915. godine. Odatle odlazi u logor Wün-  nije bilo službeno priznato od njemačkih   tullaha Ahsena, u Berlin dolazi delegacija i
          sdorf gdje preuzima mjesto glavnog imama.   vlasti sve do 1928. godine, ono je, između   sastaje se s grupom muslimanskih ugledni-
          Tada šalje molbu caru Wilhelmu za dozvolu   ostalog, postavilo nadgrobne spomenike za   ka, među kojima je bio i Idrisi, s kojima su
          gradnje druge džamije u Berlinu “na temelju   približno 400 tatarskih zarobljenika koji su   se htjeli posavjetovati o pitanjima koja nisu
          prijateljstva između Njemačke i Osmanskog   umrli u logorima.        razumjeli o Kur’anu i potražiti odgovore na
          carstva”. Iako su i ranije postojale slične ini-                     njih. U to su vrijeme finski muslimani uglav-
          cijative, Kaiser nije dozvolio izgradnju dža-  KOMUNISTIČKI AGENT    nom bili imućni ljudi, koji su se bavili trgo-
          mije sve dok Idrisi nije preuzeo na sebe taj   Dio Idrisijeve biografije i dalje je nerazjaš-  vinom i finansijski su podržavali nacionalne
          posao u septembru 1918. godine.   njen, a tiče se optužbi i sumnji da je bio agent   borbe ruskih muslimana.
            Od početka 1916. godine Idrisi je postao   Moskve. Prema dokumentu datiranom iz tri-  Idrisi, čiji je utjecaj u Berlinu u međuvre-
          glavni propagandist i imam logora Weinber-  desetih godina, Idrisi je postao komunistički   menu opao, putovao je mnogo puta između
          gelager. Tokom tog razdoblja postao je poznat   agent u jesen 1922. godine. Naime, vrativši se   1927. i 1930. da bi držao naučne i vjerske lek-
          po svojim vatrenim govorima. Njemačka je   u Berlin 1922, Idrisi je počeo raditi kao kul-  cije tatarskoj zajednici koja je živjela u Fin-
          trebala ljude koji su zali jezik i poznavali Ru-  turni ataše u ambasadi Emirata Buhara i tu je   skoj i Estoniji. Često je kao učitelj posjećivao
          siju u tom razdoblju. Dužnosti i ovlaštenja   dužnost obavljao do 1926. godine. Trgovačko   gradove Ravel i Narva u Estoniji te Helsinki,
          proširene su mu u skladu s ovim potrebama   izaslanstvo iz Buhare kupilo je 1922. godine   Tampere i Turku u Finskoj.
          Njemačke. Postaje osoba koja aktivno radi   hotel u Berlinu, a Idrisi i njegovi zaposlenici   Idrisi se 1933. godine u Njemačkoj po-
          među zatvorenicima, osigurava materijalne   doselili su se na ovu adresu početkom 1923.   čeo baviti prevođenjem i humanitarnim
          i kulturne potrebe zarobljenika preko Mi-  Navodno je Idrisi ovu kancelariju stavio na   aktivnostima. Preveo je knjigu Adolfa Hi-
          nistarstva rata, te organizira vjerske obrede.   raspolaganje agentima GPU-a. S obzirom na   tlera Mein Kampf na perzijski. Iste godine



         34  4/11/2022 STAV
   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39