Page 79 - STAV broj 245
P. 79

DOLAZAK IMAMA OMERBAŠIĆA          27. februara 1972. godine, dva dana nakon   u tvojoj rečenici je tipična mostarska melo-
            Jednog četvrtka početkom septembra   što je preselio na bolji svijet. Vrata mi je tom   dija karakterističnih dugih, gugutavih sa-
          1975, čekajući u mesdžidskoj čitaonici dr.   zgodom otvorila mlada gospođa, Hizfijina   moglasnika i akcenata.” Do tog trenutka
          Mašovića da dođe, vidjeh Hifziju ef. Alagića,   kćerka Lejla i dovela u veliku odaju do svoje   malo sam znao o gospođi Mašović. Kasni-
          uz kahvu, u društvu nepoznatog mladića.   majke, u crninu odjevene Eleonare. Bilo je   je će mi se otvoriti epska priča o njezinom
          Išaretom ga poselamih, a on mi na isti način   desetak posjetilaca koji su došli izraziti sa-  djedu, mučki ubijenom muftiji mostar-
          uzvrati, pokazujući u kahvu da im se priklju-  učešće, a ja sam zapamtio da sam upoznao   skom Mustafi Sidkiju Karabegu. Kćer je
          čim. Priđoh, poselamih i upoznah mladog   i druge dvije književnikove kćerke, stari-  sina muftijinog Ali Rize Karabega, jednog
          čovjeka. “Ševko Omerbašić”, reče. Hifzija   je, koje je Hifziji rodila prva supruga, rano   od dvojice sinova koje je muftija imao. O
          dodade: “Ovo je moja zamjena, Ibrahime   umrla pjesnikinja Šefika, pjesničkog imena   tom događaju sam znao premalo, osim da
          moj, jedva dočekah! Evo, taman je stigao!”   Nesretin. Najstarijoj se sjećam imena jer ga   je Mustafa Karabeg ubijen od razjarene mo-
            Na stol sam spustio reviju “15 dana”,   je dobila po majci Šefiki. Bila je udata, kao   starske rulje – u danima velike smutnje u
          netom kupljenu u “Prosvjetinoj” knjižari   i druga, za oficira. Koja je živjela u Rijeci,   Mostaru dva-tri dana uoči ulaska austrou-
          na Cvjetnom placu. Dok sam se sladio lo-  a koja u Beogradu, zaboravio sam. “Otac   garskih trupa u Mostar, u ljeto 1897. Nakon
          kumom i zalivao ga kahvom, Ševko je li-  je ostavio sva svoja autorska prava majci   što su likvidirali muftiju, rulja je krenula
          stao moj časopis. “Ovo je tvoj tekst o bh.   dok je živa, a poslije njezine smrti”, priča   je haranje grada i potragu za muftinicom i
          muslimanskoj književnosti?”, upita izne-  mi Lejla, podijelio je naslove svojih knjiga   djecom s povicima: “Ubiti, ubiti!”
          nađen, kao da je htio provjeriti radi li se o   pojedinačno svakoj od nas...”   Fatimin otac Ali Riza tada je imao dvi-
          istoj osobi koja ga je pisala i koju je upra-  Prije odlaska Lejla i njezin suprug   je-tri godine. Zlikovci su ga dograbili, ali ga
          vo upoznao. “Da, malo da nas upoznaju...   Jusufhodžić zamolili su me da ponovno   sluškinja spasi govoreći da je dječačić njezin
          Nismo ni mi repa bez korijena. Ne počinje   dođem i da im pomognem barem savje-  sin. Muftinicu, nenu naše Fatime, banditi
          naša književnost s Kikićem, kako ‘misle’   tom oko nesređene rukopisne i štampane   su vukli za nisku dukata koja se nije dala
          jugočitanke. Tekst sam prvotno pisao za za-  ostavštine u košarama, smotuljcima, ladi-  prekinuti po divanhani, dok askeri s ceste
          grebački pedagoški list Školske novine i u   cama i u bezbrojnim fasciklima.   ne zapucaše, pa je razbojnici polumrtvu
          njemu je izašao prije dvije godine. Narav-  Ševko i ja smo se kroz priču doticali i   ostaviše. Iz haosa spašeni dječak Ali Riza
          no, i mi je tek, zaboravljenu, otkrivamo.”   tema koje mene više zanimaju, pa spomenuh   početkom 20. stoljeća bio je neosporno je-
            Upitah ga je li se smjestio u Zagrebu.   da je Radio “Zagreb” snimio moju dramsku   dan od najobrazovanijih Bošnjaka. Histori-
          “Tražim stan, ali dobrotom Salima Šabića   igru po motivima pripovijesti Novaka Si-  ja kulture ga pamti po jednom od dva prva
          musafir sam u njegovoj kući, za sada.” Kao   mića Zakoni i ognjevi, davno planiranu, ali   prijevoda Kur’ani Kerima na bosanski jezik
          da se malo raskravio, spomenuo je historiju   eto, tek sad na montažu pristiglu. Sinu mi   u godini 1937. u Mostaru, kada je i objav-
          koja mu je “glavna sporedna ljubav”, a da   ideja da mu snimimo njegov ezan za špicu   ljen i sarajevski Pandža-Čaušević prijevod.
          će mu uz obaveze u Islamskoj zajednici biti   mog prvog dramaturškog rada. Pristao je.   Fatima je studirala te diplomirala me-
          jedan od prioriteta da s mladima pokrene                             dicinu u Zagrebu, gdje se udala za Sulejma-
          bilten koji bi bilježio sve informacije ve-  FATIMA, UNUKA MUFTIJE   na Mašovića. Spletom okolnosti susretali
          zane za naše vjerske aktivnosti u Zagrebu   MOSTARSKOG MUSTAFE SIDKIJA   smo se dugi niz godina na različitim mje-
          i Hrvatskoj. “A što se tiče historije, odno-  KARABEGA               stima, u džamiji, na fakultetu, na predava-
          si se na historiju islama. Moram priznati,   Ljudi su ispunjavali malu dvoranu či-  njima i književnim večerima, na “Tribini
          nadahnula me historijsko-romaneskna   taonice. Priđe nam dr. Mašović sa supru-  četvrtkom” i u nekoliko navrata u njiho-
          monografija Muhamed Hifzije Bjelevca.   gom Fatimom, pa se dade znak Šabanu da   vu divnom domu preko puta Botaničkog
          Čuo sam da je nedavno umro u Zagrebu.”  donese još dvije kahve. Dok su sjedali za   vrta u Zagrebu. A u zapisima je ostalo i to
            Pričam mu o svojim posjetama piscu   naš stol, dovršavao sam dogovor s Omer-  da sam ih jedne ledene noći vozio preko
          dvije-tri godine prije njegove smrti (1969,   bašićem kako i kada da se nadosnimi ezan.   smrznutog gorja u daleki Bludenz, porodi-
          1970), te o posljednjem ulasku u njegov dom   Mašovićeva supruga, tihim, jedva čujnim   ci njezinog najmlađeg, rano umrlog brata,
          (u Ulici Božidara Adžije 1/II) na dan sahrane   glasom reče: “Kao da sam u svom Mostaru,   mladomuslimanskog stradalnika Esada.  n












                         Ponuda za pretplatu na sedmičnik Stav
                         Poštovani,
                         Simurg Media d.o.o. je vlasnik portala www.faktor.ba i www.stav.ba,
                         te izdavač bošnjačkog nacionalnog sedmičnika “Stav”.
                         Koristimo priliku da Vam ponudimo pretplatu na sedmični magazin “Stav”.
                         1. PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE “STAVA”
                         Godišnja pretplata na tiskani Stav iznosi 156,00 KM s PDV-om, plus poštarina.
                         Iznos poštarine za Dansku, Švedsku, Norvešku, Njemačku, Luksemburg i Švicarsku iznosi:
                         preporučeno 12,70 KM, dok obična pošta košta 6,00 KM po broju. Rok trajanja isporuke iznosi 7-8 dana.
                         2. ON LINE PRETPLATA NA PDF IZDANJE “STAVA”
                         Polugodišnja pretplata iznosi 50,00 KM, godišnja 100,00 KM.
                         Za dodatne informacije i instrukcije za plaćanje stojimo Vam na raspolaganju.
                         Sabina Šarić, Simurg Media d.o.o.
                         Marketing služba: Tel :033 944 390; Mob:061 317-291; E-mail: sabina.s@simurgmedia.ba    STAV 14/11/2019  79
   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84