Page 49 - STAV broj 166
P. 49

Danas je vječita intelektualna borba između radikalista koji
idu natraške u budućnost i modernista koji nastoje svaki
“izam” dovesti u dosluh s Kur’anom, kaže Šahinović

 Razgovarao: Fahrudin VOJIĆ                     priroda je naprosto prožeta duhom, ona
                                                ima dušu. Uzmimo za primjer kur’anske
Rifet Šahinović (46) rođen je u Bu-             opise budućeg svijeta, opet su prisutni
          žimu. Završio je Gazi Husrev-be-      prirodni fenomeni: rijeke, vrtovi, voće
          govu medresu u Sarajevu, a di-        i ostali prirodni pejzaži. U približavanju
          plomirao na Fakultetu islamskih       rajskog života čovjekovom shvatanju
 nauka u Sarajevu, na katedri tefsira. Postdi-  na stranicama Kur’ana nalazimo epite-
 plomski i doktorski studij završava u istoj    te svojstvene prirodi: rijeke koje teku,
 obrazovnoj ustanovi. Radi kao profesor         raznovrsno voće, blažena hladovina... I
 kiraeta i akaida u Medresi “Džemaluddin        Muhammed, a.s., govori o Zemlji koja je
 Čaušević” u Cazinu, a na Islamskom pe-         učinjena mesdžidom. Cijela priroda uči-
 dagoškom fakultetu u Bihaću angažiran          njena je svetom u religijskim tekstovima.
 je kao honorarni predavač na predmetu          Stoga današnjem čovjeku predstoji da se
 Kur’anska antropologija. Od 2002. do 2006.     prema prirodi odnosi kao prema “svetoj
 godine bio je direktor Medrese u Cazinu.       prirodi”. Kada bi naučnik u prirodi vidio
                                                ideju Svetog, ne bi čovječanstvo ostalo bez
 STAV: U svojim djelima bavite se i eko-        šuma, ne bi se bojalo genetski modificira-
 loškom krizom – duhovnom oboljelošću,          ne hrane, ne bi strahovalo od globalnog
 odnosom religije i razuma, te odnosom          zagrijavanja. Otuda je tvrdnja da je eko-
 religije i sekularizma. Koliko je ekologi-     loška kriza rezultat duhovne oboljelosti
 ja zastupljena u životu muslimana da-          današnjeg čovjeka. E, sada razmislimo
 nas u BiH?                                     kakav odnos ima savremeni čovjek pre-
 ŠAHINOVIĆ: Vrlo malo. Ispravan od-             ma prirodi. Kako se današnja znanost i
 nos prema prirodi zadržao se još kod           tehnika odnose prema prirodi?
 starijih generacija; neposredno izloženi       STAV: Nedavno je promovirana Vaša nova
 prirodnim blagodatima oni istinski do-         knjiga Muhammad Asad: Tumač Kur’ana
 življavaju prirodu kao Božiji dar. Starije     za zapad. Koliko je važan Asadov pristup
 generacije svoje znanje temelje na tradi-      tumačenju kur’anskih tekstova za musli-
 ciji u najširem smislu te riječi. Nažalost,    mane u Bosni i Hercegovini?
 današnje mlađe generacije svoje znanje         ŠAHINOVIĆ: Asadov život i djelo mo-
 crpe samo iz eksperimentalne nauke, u          žemo pratiti preko tri dionice: Asad kao
 duhu maksime: Sve što je činljivo, treba       konvertit, zatim kao značajna intelek-
 učiniti, a šta nije učinljivo, treba učiniti   tualna figura u prošlom stoljeću na tlu
 činljivim. Otud vapaji odgovornih inte-        Evrope. Napokon, Asad je značajan kao
 lektualaca: “Da li mi smijemo sve što mo-      prevodilac i komentator Kur’ana za en-
 žemo?” Mi svjedočimo vidljivi stvoreni         glesko govorno područje.
 svijet, proučavamo ga, mjerimo, vršimo         U nekim segmentima ne možemo se slo-
 eksperimente. Pitanje je kako “čitamo”         žiti s Asadovim stavovima, posebno kada
 sve te znakove.                                su posrijedi tefsirske stavke u njegovom
 Prema izvorima islama, priroda predstavlja     prijevodu Kur’ana. To nipošto ne uma-
 mjesto manifestacije Božijih imena i atri-     njuje njegov doprinos kur’anskoj nauci,
 buta. Uzmimo samo Božije ime El-Muhit          pa i muslimanskom pitanju općenito.
 – Sveobuhvatni. Biti svjestan Boga kao         Kur’an je nepresušno more znanja o ko-
 Sveobuhvatnog znači biti svjestan pri-         jem ne postoji konačna ljudska riječ. Ni
 rodnih fenomena kao znakova Božijih, vi-       Asadova niti naša. Asad je zapadnjak, kao
 djeti prirodnu sredinu kao prostor prožet      dobar poznavalac zapadnjačke kulture i
 Božijim prisustvom. Prema kur’anskom           civilizacije uočava neke njene determi-
 kazivanju, Uzvišeni Bog ispisuje svoje         nante koje sagledava u nekoliko segme-
 znakove i na stranicama prirode. Otu-          nata: kontinuirani kód rimskog naslije-
 da se u mislećoj muslimanskoj tradiciji        đa, pobuna savremenog čovjeka protiv
 govori o prirodi kao Kur’anu koji šuti i       kršćanskog odbacivanja ovog svijeta i an-
 Kur’anu kao prirodi koja govori. Kur’an-       tropomorfistički koncept Boga te zapad-
 ski svijet naprosto je ispunjen prirodom.      njačko prejudiciranje islama i muslima-
 Kur’an stalno vraća pažnju svojih čitalaca     na. Ali, ostavimo Asadovo konvertitsko
 na prirodu: na nebesa, Zemlju, rastinje,       iskustvo religije.
 kišu, bujanje života, smjenu dana i noći,
 rijeke, drveće, bilje itd. Brojni su ajeti u
 Kur’anu s takvim opisima. Prema tome,

                                                STAV 10/5/2018 49
   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54