Page 72 - STAV broj 186
P. 72
KULTURA
otkriti svoju sklonost ka historiji, Beširević-Pećki, objavljenih 1920. godine, lijevoj 37 džamija. Jedna je dža-
zanimanje nastavnika nije namje- Kreševljaković prelazi iz književnosti u mija (Tabačka) bila bez munare,
ravao napustiti. Od 1916. godine svijet historije i tim radovima, zapravo, 45 ih je bilo s kamenom, a ostale
radi u Okružnoj medresi, a jedan počinje ispisivati bibliografiju koja će na s drvenom munarom. U 3 džamije
je od najuglednijih profesora Gazi kraju njegovog života preći broj od tri bila je kamena munara s lijeve stra-
Husrev-begove medrese u Saraje- stotine radova. Među njima su pretežno ne”, piše Kreševljaković, praveći,
vu, u kojoj je predavao od 1926. do oni tekstovi bez kojih bi danas bilo sko- gotovo usput, odličan historijski
1945. godine, nemjerljivo doprini- ro nemoguće istraživati određene aspekte presjek o džamijama u Sarajevu,
jevši stabiliziranju najstarije odgoj- historijskog i ekonomskog razvoja naše te nabrojavši pojedinačno džamije
no-obrazovne institucije na Balka- zemlje ili pojedine kulturne manifestaci- uništene od dolaska Austro-Ugar-
nu u novom političkom kontekstu. je bošnjačke tradicije. Takve su njegove ske do 1940. godine,.
knjige, ali i pojedinačni tekstovi, poput
Dovoljno je spomenuti spisak onog Džamija Hodže-Kemaludina u Sa- U eri šestojanuarske diktatu-
predmeta koje je Hamdija Kre- rajevu iz 1940. godine. Kreševljaković u re Kreševljaković je prijevreme-
ševljaković predavao u Gazijinoj njemu ističe da je Sarajevo u prvim deset- no penzioniran (1932), kada je
medresi – geografija, historija, fi- ljećima 17. stoljeća dostiglo svoj vrhunac kao prosvjetni i naučni radnik
lozofska propedeutika, pedagogi- u razvoju, te je u to vrijeme imalo i naj- mogao uspješno djelovati. Ovaj
ja i njemački jezik – pa da se vidi više džamija. “Tada su bile 104 džamije. događaj, međutim, imao je i po-
širina njegove naobrazbe. Pored Na desnoj obali Miljacke bilo je 67, a na zitivnih posljedica na njegov na-
toga, bio je profesor i u Prvoj gi- učni razvoj. “Neobično vrijedan,
mnaziji i Srednjoj ekonomskoj pasionirano udubljen u istorijske
školi. Svjedočanstva o njegovom probleme, Kreševljaković je stalno
brižnom odnosu prema učenicima bilježio razgovore sa starim esnaf-
i spremnosti da im bude na raspo- skim majstorima, pravio ispise iz
laganju i mimo školskog dvorišta starih zbirki (medžmua), sidžila,
moguće je pronaći kako u tekstovi- esnafskih deftera i hronika i tako
ma pisanim nakon njegove smrti, neprekidno bogatio fond kojim se
tako i u ličnim svjedočanstvima njegovih naročito obilno koristio u periodu pune
učenika, kao što je to slučaj s Dnevnicima naučne zrelosti. Pored toga, on je stalno
Halid-efendije Hadžimulića. prikupljao knjige, časopise i dnevne li-
stove. O svemu je imao pregled i, što je
Kako je zapisao Hazim Šabanović u za njega naročito karakteristično, znao
tekstu Hamdija Kreševljaković: nastavnik je, zahvaljujući upravo fenomenalnom
i uzgajatelj, Kreševljaković je bio u ci- pamćenju, gdje se koji rad nalazi, pa čak
jelosti otvoren za svakog učenika i na- i na kojoj se stranici nalazi neki detalj.
prosto je studentima “usađivao” znanje, Rijetko čija privatna biblioteka kod nas
makar je tome prethodilo mnogobrojno obiluje onako bogatim materijalom iz
ponavljanje pojedinih nastavnih cjelina istorije Bosne i Hercegovine kao što je
ili, pak, kompletnih nastavnih jedinica. Kreševljakovićeva”, zapisao je Kapidžić.
U njegovom su radu, sasvim očigledno, Iako su Kreševljakovićeva istraživa-
primjenjivane metode iz tada aktuelnih nja nerijetko opisivala pojedine fenomene
pedagoških i didaktičkih teorija, koje je važne za kulturu i historiju cijele Bosne i
također i predavao, a na časovima je insi- Hercegovine, ipak je primjetna posebna
stirao na pažnji učenika, naglašavajući da strast u tekstovima o Sarajevu. Njegov
sve ono što se ne zapamti može biti pro- prvi rad posvećen sarajevskoj čaršiji izi-
nađeno u preporučenoj literaturi. šao je 1927. godine u Narodnoj starini pod
U godinama dok je predavao u Uči- BIBLIOGRAFIJA PONAJVAŽNIJIH RADOVA
teljskoj školi, Hamdija upoznaje dr. Karla HAMDIJE KREŠEVLJAKOVIĆA
Patscha, saradnika Zemaljskog muzeja i
direktora i osnivača Instituta za istraživa- 1912. – Kratki pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni;
nje Balkana, koji ga potiče da krene sku- 1920. – Štamparije u Bosni za turskog vremena;
pljati rukopise i djela bosanskih pisaca. 1922. – Iz bosanske trgovine XIX. stoljeća;
Saradnja s Patschom bila je kratka, ali je, 1920. – Hasanaga Beširević-Pećki;
kako primjećuje dr. Hamdija Kapidžić, 1927. – Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave;
ostavila dubokog traga u duhovnoj bio- 1935. – Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463.-1878.) I. dio;
grafiji mladog Kreševljakovića. 1937. – Sarajevo u doba okupacije Bosne 1878;
1937. – Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916.;
POSEBNO ZANIMANJE ZA SARAJEVO 1951. – Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini II. dio: Mostar;
1953. – Stari bosanski gradovi;
Interes za historijsku nauku kod Ham- 1954. – Kapetanije u Bosni i Hercegovini;
dije Kreševljakovića preći će s vremenom u 1957. – Hanovi i Karavansaraji u Bosni i Hercegovini;
pravu strast. U dnevnoj i učiteljskoj štam- 1958. – Esnafi i obrti u starom Sarajevu;
pi objavljivao je brojne prikaze i tekstove 1980. – Kapetanije u Bosni i Hercegovini.
povodom pojedinih historijskih i pedagoš-
kih publikacija o Bosni i Hercegovini pred
Prvi svjetski rat, u toku rata i neposredno
iza njega. Monografijom Štamparije u Bosni
za turskog vremena i prilogom Hasanaga
72 27/9/2018 STAV
