Page 69 - STAV broj 186

Ćiro Truhelka

Sedamnaestog septembra navršilo se 76 godina od smrti Strossmayereve galerije slika, što ga je
doktora Ćire Truhelke, jedne od najznačajnijih ličnosti u iste godine izdala Jugoslavenska aka-
historiji Bosne i Hercegovine, Slavonca koji je bio jedan demija znanosti i umjetnosti.
od osnivača Zemaljskog muzeja BiH i njegov prvi kustos.
Povodom prve godišnjice Truhelkine smrti, u septembru Zemaljska vlada 14. maja 1885. go-
1943. godine, Hamdija Kreševljaković je u listu Bosanska dine odobrava pravila rada Muzejskog
uzdanica objavio članak o ovom važnom naučniku kojeg društva u Sarajevu. Na skupštini druš-
Stav prenosi uz neznatne gramatičke i stilske izmjene tva 28. decembra odlučeno je da se Mi-
nistarstvu finansija u Beču pošalje mol-
kao njegov ravnatelj. Rođen je 2. fe- je završio gimnaziju i Filozofski fakul- ba kojom se traži da se društvu dodijeli
bruara 1865. godine u Osijeku. Otac tet. Studirao je opću povijest i povijest kustos koji će voditi poslove društva. Na
Antun bio je učitelj, vrstan glazbenik umjetnosti. Još kao student, Truhelka zamolbu ministra Benjamina Kállaya,
i pisac. Truhelka je u Osijeku završio je počeo raditi u Umjetno-obrtnom doktor Iso Kršnjavi, profesor povijesti
njemačku osnovnu školu i pet razreda muzeju u Zagrebu, a na Obrtnoj školi umjetnosti na Zagrebačkom sveučilištu,
gimnazije. Nakon očeve smrti, s maj- predavao je nauku o stilu i francuski napisao je nacrt za osnivanje muzeja, a
kom seli u Zagreb 1878. godine, gdje jezik. Godine 1885. izradio je katalog za kustosa je preporučio svog najdaro-
vitijeg učenika, doktora Ćiru Truhelku,
koji je došao u Sarajevo 1. marta 1886.
godine. Sljedeće godine u Sarajevo je
došao Ormar Reiser kao kustos za pri-
rodoslovne zbirke.

Prvog februara 1888. godine otvoren
je Zemaljski muzej u Sarajevu, a tada je
objavljen i vodič iz kojeg se moglo vi-
djeti kako je u dvije godine narasla mu-
zejska zbirka. Truhelka je kustos muzeja
bio do 1905. godine, kada je imenovan
ravnateljem. U tom je svojstvu otišao u
mirovinu 1922. godine. Živi u Osijeku
do 1926, kada odlazi u Skopje na kate-
dru za arheologiju tamošnjeg Filozof-
skog fakulteta. Tu ostaje pet godina. Od
1931. do smrti Truhelka živi u Zagrebu.

Kao kustos i direktor Zemaljskog mu-
zeja, učinio je veoma mnogo za procvat i
razvitak ovog zavoda. Za njegove uprave,
na njegov poticaj sagrađen je današnji
muzej i uređen u duhu moderne muzeo-
logije. Truhelka je sredio prethistorijsku
i srednjovjekovnu zbirku onako kako
ih danas vidimo, a mnogo je doprinio
i uređenju etnografske zbirke. Za prve
dvije zbirke napisao je i odlične vodi-
če. Petnaest godina uređivao je Glasnik
Zemaljskog muzeja (1906–1920).

STAV 27/9/2018 69