Page 70 - STAV broj 186
P. 70
KULTURA
Truhelkin je rad mnogostran; on U Parizu je tiskano 1900. godine u nakladi J. Studnička na hrvatskom
zasijeca u prethistorijsku i klasičnu ar- njegovo djelo Restes illiriens en Bosnie. i njemačkom jeziku (Sarajevo, 1904).
heologiju, sredovječnu povijest Bosne i Za poznavanje Bosne u doba banova i Ovom je djelu kao nadopuna objavljen
tursko doba u ovoj zemlji, u heraldiku, kraljeva, kao i za turski period (1463– rad Pabirci iz jajačkog sidžila, objavljen
numizmatiku i paleografiju, epigrafi- 1878), Truhelka je mnogo doprinio. Za u Glasniku 1918. godine. Nakon odla-
ku, etnografiju i albanologiju. Usto je svoje radnje crpio je građu u prvom ska pokojnog Truhelke iz Bosne, njegov
beletrist i slikar pejzaža. Najveći broj redu iz Dubrovačkog arhiva, iz Arhi- rad ponešto jenjava, ali, može se reći, on
Truhelkinih radova izašao je u Glasni- va Zemaljskog muzeja, kao i iz isprava do smrti ne odlaže pero. Kao profesor u
ku zemaljskog muzeja (1889–1918), sa- u privatnom posjedu i raznih publici- Skoplju, napisao je dva vrlo interesan-
rajevskoj Nadi i nekim drugim doma- ranih dokumenata. Usto je pročitao i tna rada, i to Larizam i Krsno ime (1930)
ćim i njemačkim, te češkim časopisima priopćio najveći broj natpisa s pataren- i Sojenice kao izlaz pontifikata (1930).
i kalendarima (Bosnischer Bote), a i u skih stećaka.
zasebnim djelima na našem, njemač- Posljednje veće Truhelkino djelo
kom i francuskom jeziku. Za sredovječnu bosansku povijest jeste Starokršćanska arheologija (Za-
najvažniji su Truhelkini radovi: Nat- greb, 1931). Kao penzioner je napisao
Olovo je prvi rad koji je napisao pis Kulina bana (1898); Državno i sud- nekoliko manjih studija. U Nastavnom
Truhelka po dolasku u Bosnu, a izašao beno uređenje Bosne prije Turaka (1901. Vjesniku (1933) objavio je studiju Koli-
je u više brojeva Bosnische Posta 1887. i njemački 1907); Crtice iz srednjeg vi- jevka i groblje prvih Kotromanića, u kojoj
godine. Sljedeće godine objelodanio jeka (1908); Dubrovačke vijesti o godini dokazuje da je ova bosanska vladarska
je povijest i znamenitosti grada Jajca 1463. (1910); Testamenat gosta Radina porodica hrvatske, a ne germanske krvi.
na njemačkom jeziku (Geschichte und (1911); Još o testamentu gosta Radina i U Hrv. Smotri (1934) tiskao je radnju o
Denkwurdigkeiten von Jajce) u zasebnoj patarenima (1913); Vuk Banić Kotroma- porijeklu bosanskih muslimana. Usto je
knjizi. U razvitku znanstvenog rada mu- nić (1915) i Konavski rat 1450.-1433. objavio još nekoliko studija (Macedon-
zeja od osobite je važnosti dan 6. april (1917). Sve su ove radnje izašle u Gla- ski Juruci, Bosanski sokolari, O podrije-
1889. godine. Tog je dana izašao prvi sniku Zemaljskog muzeja. tlu žitelistva grčkoistočne vjeroispovijesti u
svezak Glasnika Zemaljskog muzeja, sa Bcsn: i Hercegovini). Tih sedam radova
četiri članka iz pera doktora Truhelke Iz bosanske povijesti pod Turci- izdala je Matica Hrvatska 1941. u knji-
i od ovog dana do kraja 1918. Truhelka ma napisao je više studija i publicirao zi Studije o podrijetlu.
je najvjerniji suradnik ovog časopisa. mnogo izvora s objašnjenjima u istom
časopisu od kojih opet navodim samo Za “Napretkovu” Povijest Bosne na-
Od 1889. do 1918. napisao je pre- najvažnije: Turskoslovjenski spomenici du- pisao je nekoliko priloga. Bio je surad-
ko 150 radova i svu silu manjih člana- brovačke arhive (1911); Gazi Husrevbeg, nik i Hrvatske enciklopedije. Iz bosanske
ka i feljtona. Iz Truhelkinih radova u njegov život i njegovo doba (1912); O po- prošlosti napisao je mnogo manjih i
prvoj godini Glasnika vidi se njegova rijeklu bosanskog agaluka (Sarajevski list, većih radova, ali nije uspio da nam na-
raznovrsnost. U Glasniku su tiskani 1913); Historička podloga agrarnog pita- piše cjelokupnu povijest ovih zemalja,
radovi: Predhistorijski predmeti sa Gla- nja u Bosni (1915); Stari turski agrarni a to je velika šteta. Mnoge svoje rado-
sinca; Afrikanski novci od tuča nadeni zakonik za Bosnu (1916) i Bošnjaci i prvi ve pisao je pokojni Truhelka na brzu
na Vrankamenu kod Krupe; Zanimljiv srpski ustanak (1917). ruku i bez navođenja izvora. Njegove
turski novac kovan u Sarajevu; Gromile zasluge na izučavanju prošlosti Bosne
na Glasincu; Dva heraldička spomenika U zasebnom i bogato ilustriranom i Hercegovine najbolje će upoznati pi-
iz Bosne; Bosančica (Prilog bosanskoj djelu Naši gradovi u izdanju knjižare J. sac cjelokupne povijesti ovih zemalja.
paleografiji); Epigrafske crtice iz Bosne Studnička ocrtao je Truhelka 22 srednjo- Punih 55 godina radio je na ispitivanju
i Hercegovine; Ko je bio slikar fojničkog vjekovna grada u Bosni i Hercegovini bosanske prošlosti, a sada, eto, i doktor
grbovnika?; Dva starobosanska natpisa; (Sarajevo, 1904). Isto tako, prikazao je Ćiro Truhelka spada u tu prošlost. n
Liječništvo po narodnoj predaji bosanskoj ponovo grad Jajce s okolicom, izdano
i po jednom starom rukopisu; Dva rimska
natpisa u Glamoču i Izvadak iz ljetopisa
fra Nikole Lašvanina.
Pored Glasnika, izdavao je muzej
za strani svijet Wissenschaftliche Mitte-
ilungen aus Bosnien und der Hercegovina
(1893.-1916.). Tu su tiskani uglavnom
isti radovi kao u Glasniku, samo što nije
svaki rad iz Glasnika preveden na nje-
mački. Za izučavanje prethistorijskog
doba u Bosni i Hercegovini učinio je
Truhelka vrlo mnogo. Iz ovog su po-
dručja najznamenitiji njegovi radovi
o istraživanju gromila na Glasincu i
sojenica u Donjoj Dolini. Truhelka je
1899. godine predavao na arheološkom
kongresu u Kijevu. To je predavanje
izašlo u zasebnoj knjizi Documents pre-
historiques de Bosnie Hercegovina.
70 27/9/2018 STAV
