Page 73 - STAV broj 186
P. 73
naslovom Sarajevska čaršija, njeni esna- Zbog svog nesvakidašnjeg naučnog opusa, Kreševljaković
fi i obrti. Dopunjujući ovaj rad pretežno je zavrijedio titulu akademika, postavši prvim bošnjačkim
osmanskom izvornom građom, Kreševlja- akademikom u historiji. Godine 1939. izabran je za dopisnog
ković je osam godina poslije objavio veće člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u
djelo s istom temom u izdanju Jugosla- Zagrebu, a od 1952. godine dopisni je član i Naučnog društva
venske akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine
u Zagrebu, pod naslovom Esnafi i obrti u
Bosni i Hercegovini (1463–1878). Ovaj rad srednjoj klasi, a koja je, pored toga, bila i Husrev-begovog vakufa. Zanimao se i za
obuhvatio je razvoj sarajevske privrede u stvarni nosilac društvenog života. Stoga, postanak vodovoda u Sarajevu, kao i za
osmanskom periodu kao i esnafsku orga- praktično do kraja svog naučno-istraživač- javnu higijenu u vrijeme osmanske uprave,
nizaciju Sarajeva, što je bilo hvale vrijedno kog rada nije se prestao zanimati za esnafe te je 1937. godine objavio značajan rad o
istraživanje koje je po prvi put na jednom i obrte i pisati o njima. Osim toga, pored banjama (hamamima) u Bosni i Hercego-
mjestu sabralo i objasnilo tu tematiku. strogo znanstvenog metoda, kako primje- vini pod nazivom Hamami (javna kupati-
ćuje Hadžijahić, Kreševljaković je uvijek la) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916. Zbog
Poslije 1935. godine Kreševljaković uspijevao zadržati i jedan do kraja humani toga što je ovo djelo postalo raritet, došlo
je objavio nekoliko zapaženih monogra- pristup temi koju analizira, o čemu dovolj- je do dopunjenog izdanja 1952. godine.
fija o pojedinim esnafima, kao o kazan- no svjedoči podatak da je, pored historij-
džijskom (1951), čizmedžijskom (1957) i ske obrade austrougarske okupacije Bosne Politička historija Bosne i Herce-
saračkom (1958), što mu je omogućilo da i Hercegovine, znatan broj stranica posvetio govine, mada u manjoj mjeri, također
konačno 1958. godine napiše posljednju doslovno nabrajanju imena poginulih pri- je zanimala Kreševljakovića. Pisao je o
verziju sarajevskih esnafa u djelu Esnafi i likom pružanja otpora okupatoru. austrijskoj agresiji na Bosnu početkom
obrti u starom Sarajevu. Ova knjiga danas 18. stoljeća (o boju pod Banjom Lukom
predstavlja nezaobilazno štivo za sve koji Istražujući historiju Bosne u vrije- 1737. godine), a zatim i o austrougarskoj
se žele baviti pitanjem esnafa u osman- me Osmanskog carstva, Kreševljaković okupaciji 1878. godine. Naročitu pažnju
skom Sarajevu i ekonomskim kretanjima je zapazio važnost i ulogu vakufa u ra- posvetio je ispitivanju postanka i razvit-
u ondašnjoj Bosni. zvitku bosanskih gradova. U spomenici ka kapetanija u Bosni i Hercegovini kao
koja je izašla povodom 400. godišnjice feudalnih vojnih institucija kakvih nije
Prateći prošlost esnafa, Kreševljako- Gazi Husrev-begove džamije 1932. go- bilo u ostalim pokrajinama Osmanskog
vić je obradio esnafsku privredu Mostara dine opisao je sve važnije objekte Gazi carstva. Na tu temu napisao je i posebnu
(1951), napisao je monografiju o Banjoj knjigu: Kapetanije u Bosni i Hercegovini.
Luci i njenoj esnafskoj privredi, ali i ne-
kim manjim esnafskim čaršijama u Bosni Zbog svog nesvakidašnjeg naučnog
i Hercegovini. opusa, Kreševljaković je zavrijedio titulu
akademika, postavši prvim bošnjačkim
PRVI BOŠNJAČKI AKADEMIK akademikom u historiji. Godine 1939. iza-
bran je za dopisnog člana Jugoslavenske
Hamdija Kreševljaković svoj je interes akademije znanosti i umjetnosti u Zagre-
uglavnom usmjerio ka istraživanju materi- bu, a od 1952. godine, od njegovog osni-
jalnog aspekta kulturnog naslijeđa, i to onog vanja, potpredsjednik je Naučnog društva
nastalog u vremenu osmanskog upravlja- Bosne i Hercegovine, buduće Akademije
nja Bosnom. Pored toga, kako objašnjava nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Muhamed Hadžijahić, tretiranjem općeg i prvi potpredsjednik ove institucije. Bio
intelektualnog i kulturnog izraza bosan- je naučni saradnik Zavoda za zaštitu spo-
skih muslimana, akademik Kreševljako- menika kulture Bosne i Hercegovine sve
vić posebno se interesirao za, u to vrijeme, do svoje smrti.
najbrojniju društvenu grupu – zanatlijsku,
koja je skoro po pravilu pripadala nekoj Umro je 9. maja 1959. godine u Saraje-
vu. Jedna od centralnih sarajevskih ulica
Hamdija Kreševljaković s učenicima danas nosi ime Hamdije Kreševljakovića,
a po njemu su nazvane i osnovna škola na
rodnom mu Vratniku u Sarajevu, kao i
osnovne škole u Kaknju i Gradačcu. n
STAV 27/9/2018 73
