Page 70 - STAV broj 337

DRUŠTVO

se da ga je u Mostaru Omer-paša zagrlio i
rekao mu ovako: “Aferim, Kediću gazijo,
ti si se prije deset godina bunio protiv sul-
tana, a sada valja da vojuješ za njega, treba
da rastjeraš s Krajišnicima te buntovnike.”
A Ale mu odgovori: “Hoću, čestiti pašo,
jedva čekam da udarim na onu eškiju, da
je uništim ili glavu da izgubim.”
Šezdeset osam godina nakon ovog raz-
govora historičar Nićifor Dučić objavljuje
u mostarskoj Zori tekst pod naslovom Smrt
Ale Kedića. U tom tekstu, koji bužimski
istraživač Amir Sijamhodžić oživljava u
zbirci zapisa o Bužimu pod naslovom Slovo
o zavičaju, Dučić opisuje Kedića kao gr-
dosiju, “visok preko šest stopa, razvijen,
plećast i neustran junak”. Opisuje on i ju-
riš Krajišnika preko Miholjijeh dolova na
pobunjenike utvrđene u stijenama poviše
Trebinja. Završava ga ovako: “Ale Kedić
mjesto da bježi sa svojim Krajišnicima
natrag, junački jurne naprijed na konju s
golom sabljom u ruci; ali se brzo stropošta
s konjem ujedno od zubačkih džeferdara.
Osta tu na vječnoj straži!”
A Omer-paša kaznu namijenjenu Ali
Kediću podijeli na cijelu kasabu. On, na-
daleko poznati bužimski sajam, na koji
su dolazili trgovci čak iz Banje Luke, iz
Jajca, iz Gline, iz Slunja, iz Knina, iz Dal-
macije, i cijelu upravu i sve službe carske
preseli u Bosansku Krupu. Putevi prema
Bužimu uskoro potpuno usahnuše, a pod
tvrđom njihaše se zlokobno zahrđali kan-
tari. Malo ko je nakon Omer-pašine kazne
svraćao ovamo. Čuveni bužimski sajam,
koji se odvijao pod ovim zidinama, živio
je još samo u pričama sjetnih djedova. Oni
ga ne prežališe pa svaku priliku iskorišta-
vaše da pričaju o njemu.
Tako je narodnom učitelju Simi Mom-
čiloviću prije kojih stotinu trideset godi-
na o slavi bužimskog sajma pripovijedao u daljini, stručnjaci kazuju da je jedan od Ali dokumenti koji isplivaše iz historij-
hadžija Omer Šahinović – imao je preko najuglednijih i najvećih srednjovjekovnih skog mulja ne dadoše ploči za pravo. Nije
stotinu jedanaest godina. U tekstu objav- gradova u Bosni. Nad glavnim ulazom, istina da je grad “zidal Juraj Mikuličić”,
ljenom 1888. godine u Bošnjaku Momči- koji danas obnavljaju, bio je prije kojih pogotovo ne iz fundamenta. Ova je tvrđa,
lović hadži Omerove riječi donosi ovako: stotinu godina uzidan kamen s natpisom kazuju historičari, postojala i prije nego
“Bužim je nekada bio slavan: tu ti je bio i porodičnim grbom graditelja. To je ču- će se Juraj pojaviti u Bužimu. Radoslav
rašteo od žita i blaga, to je trajalo sve do vena Glagoljska bužimska ploča, a jedan Lopašić iznosi neke dokumente iz zagre-
sarašćera, taj premjesti sve u Krupu, samo austrougarski kapetan odzida je i odnese u bačkog arhiva i njima dokazuje da je grad
ovdje ostade mudirluk, koji je sve do pre- Zagreb. I danas ona stoji tamo, u Muzeju Bužim postojao i stotinu godina prije nego
klani trajao, to je bilo pred 34 godine, od grada, i na njoj posjetitelji čitaju ovo: “Ta će Juraj Mikuličić hodati ovim svijetom.
to doba poče Bužim padati, te eno ga, po- grad sazidal iz fudamenta izibrani knez Tada je bio kraljevski grad, pa ga godine
gledaj, kako se obrušio, tu je bila trgovina Juraj Mikuličić, ono vrime va vsei hrvat- 1336. kralj Ludovik daruje nekom Grgu-
takogjer u prva vremena važna; jesi li vidio, skoi zemli bolega človika ne biše, zač u ru Gallesu. Kasnije ga zatičemo u vlasniš-
upre rukom na južnozapadnu stranu, ko- krala Matijaša u veliki počteni biše, zač ot tvu Ivaniša Čavskog, potomka Grgurovog,
liko je još danas ondje zatvorenih dućana; cara turskoga ugrskoj zimli mir našal biše. a onda ga dijeliše njegovi potomci Ivan i
oni su dućani davali robu po svoj Krajini, I car rimski, ta ga dobrim človikom zovi- Nikola. Nakon toga nestaje Bužima pot-
a danas nema nego dva-tri koji ponešto, i še. I vsaki ot tih poglavit dar dal mu biše. puno u historijskoj ponornici, da bi ga,
to samo petkom trguju...” A Hrvati ga za nenavist hercegom Ivani- kada se ponovo pojavi, zatekli u vlasništvu
šem pogubiše. I ti se oće takim človikom knezova Celjskih. Kada su Celjski pali u
BUŽIMSKO PROKLETSTVO zvati, neka s takav grad iz fudamenta ima nemilost, a kralj Ladislav zapao u finan-
Za ovu utvrdu što se popela na brdu izzidati tere ima svoi bitak.” Kako je Juraj sijsku krizu, založi on Bužim kod Dore
ponad potoka Bužimkovca i Pomojdana, pa Mikuličić napustio ovaj svijet 1495, tako Blagajske, supruge Martina Frankopana,
bdije danonoćno nad čaršijom prostrtom je ploča klesana nakon te godine. za 12.000 forinti. Njegov nasljednik kralj

70 20/8/2021 STAV